Rastući nacionalizam, ideje o prekrajanju granica i tenzije u državama regiona neodoljivo podsjećaju na devedesete godine prošlog vijeka i bilo kakva relativizacija ozbiljnosti situacije bila bi pogrešna i opasna, smatraju oko 250 intelektualaca iz regiona, koji su 3. maja uputili apel Evropskoj uniji (EU), Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i vladama zemalja članica NATO-a, pozivajući ih da "preduprijede negativnu dinamiku" na Zapadnom Balkanu, "koja potencijalno vodi u nasilje".
Istoričar i univerzitetski profesor iz Crne Gore Šerbo Rastoder kaže za Radio Slobodna Evropa (RSE) da potpisnici apela nemaju iluzija da bi on kratkoročno mogao da dovede do značajnijih promjena na Zapadnom Balkanu, ali se nadaju da će pozivom EU, SAD i NATO uspjeti da skrenu pažnju na krizu u regionu koja postaje sve ozbiljnija i opasnija.
“Na Balkanu ni jedna kriza nije lokalna nego se širi na ostale države po principu spojenih sudova. Išli smo na to da međunarodna zajednica ima iskustva sa Balkanom i da ovo za nju nije nova priča ali mi ipak detektujemo i neke nove pojave i procese koji ako se ne preduprijede nikome ne bi išli u prilog. Naša obaveza je da međunarodnu zajednicu upozorimo na to” navodi Rastoder.
Još nije kasno da Zapad obuzda nacionaliste u regionu
Potpisnici apela upozoravaju zapadne sile da situacija u regionu sve više podsjeća na "nacionalni autoritarni populizam viđen u bivšoj Jugoslaviji od kraja osamdesetih, a koji je postao sve očigledniji i u nekim državama članicama EU, kao i u SAD posle izbora Donalda Trampa (Trump) za predsjednika SAD".
"Odnos većine zapadnih vlada bio je sve do 2018. godine u potpunosti u skladu sa idealom “cjelovite, slobodne i mirne Evrope”, koji je podrazumijevao i stav da dalja promjena granica ili etnoteritorijalizacija neće biti dozvoljena", navodi se u apelu.
Novinar i univerzitetski profesor iz Srbije Dinko Gruhonjić kaže za RSE da su Izbor Donalda Trampa za američkog predsjednika, migrantska kriza koja je pogodila Evropu kao i globalna ekonomska kriza bili faktori zbog kojih su Zapadni Balkan i situacija u regionu bili van fokusa zapadnih sila.
To su kako ističe iskoristili drugi moćni igrači na geopolitičkoj sceni, prije svih Rusija:
“Rusija preko Beograda i njegovog satelita Republike Srpske širi maligni uticaj u regionu što se jako dopada nekim nacionalistima ovde pa se sve više čuju glasovi o ponovnom crtanju mapa sa metama kome koja teriotrija treba da pripadne. Svi se dobro sećamo da nas je to koštalo preko 130 hiljada ubijenih, miliona raseljenih, i desetina hiljada osakaćenih i silovanih“.
I potpisnica apela Edina Bećirović, profesorica sigurnosnih studija na Univerzitetu u Sarajevu ukazuje na opasnost od mogućnosti promjene granica na Balkanu, a što je Zapad od 2018. godine počeo otvoreno da razmatra:
“To su ideje desničarski orijentiranih etnonacionalističkih lidera u regionu koji su povezani sa Rusijom. Nevjerovatno je kako su takve ideje zapravo ušle u EU i NATO mainstream. Zapad kontinuirano govori o malignom ruskom utjecaju, ali vrijeme je da priznaju da Rusija diktira političku agendu na Zapadnom Balkanu i da je ideja o prekrajanju granica zapravo uspjeh ruske politike” .
Opasne priče o promjeni granica
Potpisnici apela pored ostalog, ukazuju na navodni "non-paper" koji je, kako je prenio slovenački portal "Necenzurisano", premijer Slovenije Janez Janša uputio u Brisel, što je Janša demantovao.
Prema objavljenom sadržaju govori se o prekrajanju granice Srbije i Kosova, te se predviđa mogućnost otcjepljenja RS, pripajanje dijelova Crne Gore i Sjeverne Makedonije s albanskom većinom Albaniji, te priključenje dijela BiH, zapadne Hercegovine, Hrvatskoj.
Profesor Šerbo Rastoder za RSE kaže kako su planovi o prekrajanju granica posljedica “nedovršenog rata” , odnosno nedovršenosti procesa na Zapadnom Balkanu nakon raspada bivše Jugoslavije:
“To je potvrda da procesi na Balkanu nakon raspada Jugoslavije nijesu do kraja završeni, bilo da se radi o “pobjednicima” ili “gubitnicima”. Dakle, savremeni svijet nije poslao jasnu poruku Balkana kakav on treba da izgleda nakon raspada bivše države nego je težio tome da svi iz toga izađu sa osjećajem pobjednika. Bojim se da su danas sve glasniji oni koji misle da ti procesi nijesu dovršeni na način kako njima odgovara i da bi to sada konačno trebalo učiniti".
Potpisnici apela upozoravaju da se "ne bi trebalo zavaravati da bi bilo kakav pokušaj ostvarenja pomenutih ciljeva prošao bez masovnog nasilja i protjerivanja stanovništva".
Koji su ciljevi apela Zapadu?
Profesor Dinko Gruhonjić smatra da su nacionalističke ideje i namjere o prekrajanju granica u regionu i dalje veoma žive i da Zapad ne bi smio da podcijeni snagu i uticaj njihovih kreatora i zagovornika:
“Ja sam potpuno ubijeđen da je to opasnost koju ne treba potcijeniti a priče o tome da novi rat ipak nije moguć su čista relativizacija. Naš cilj ovim apelom je da činimo sve u našoj moći da bez uvijanja upozorimo Vašington, Brisel i NATO da situacija ovdje prijeti da izazove nove ratove”.
Slovenska evroparlamentarka Tanja Fajon, članica evropske poslaničke grupe Socijalista, ocijenila je da je "rješenje za Balkan jasna evropska perspektiva, a ne prekrajanje granica".
Profesorica Edina Bećirović kaže da bi Zapad apel intelektualaca iz regiona trebalo da shvati kao dobronamjernu kritiku njihovih politika u regionu:
“Značajno je da su apel potpisali i poznavaoci regiona sa Zapada koji su svjesni da je ideja o prekrajanju granica na Zapadnom Balkanu opasna i da se takvo što ne može provesti bez novih ratova. Osim toga, Zapadni krugovi su posljednjih godina počeli ozbiljno shvatati dio civilnog društva u Srbiji koji se predstavlja kao liberalan i pro-zapadno orijentiran, a u suštini zagovara retrogradne ideje o podjeli granica i ethničkoj homogenizaciji.“
Ona smatra da je važno da se čuje glas prestavnika civilnog društva iz regiona koji se snažno protivi “ takvim retrogradnim i po mir opasnim idejama”.
Apel, koji je potpisalo više od 250 predstavnika civilnog društva i intelektualaca iz Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije, te iz Evrope i SAD, upućen je predsjedniku SAD Joe Bidenu, čelnici Evropske komisije Ursuli von der Leyen, predsjedniku Evropskog vijeća Cherles Michelu, generalnom sekretaru NATO Jensu Stoltenbergu, kao i šefovima vlada vodećih država članica EU i NATO.
