Rastuća nelagoda zbog nesposobnosti Sjedinjenih Država da deeskaliraju napetosti na Bliskom istoku potiče neke od najbližih arapskih saveznika Washingtona da značajno pojačaju angažman sa svojim primarnim regionalnim protivnikom: Iranom.
Tokom proteklih nekoliko mjeseci arapske su nacije iskorištavale svoje oživljene odnose s Islamskom Republikom kako bi spriječile širi regionalni rat jer SAD ne uspijeva obuzdati nadolazeću regionalnu eskalaciju.
Američki državni sekretar Anthony Blinken sletio je u utorak u Izrael na svoje jedanaesto putovanje u regiju u godinu dana u očitom pokušaju da iskoristi ubistvo čelnika Hamasa i arhitekta Yahya Sinwara 7. oktobra za postizanje primirja u Gazi. Američki dužnosnici, međutim, ublažavaju očekivanja jer pozivi Washingtona na smirivanje padaju na gluhe uši, a Izrael obećava da će nastaviti sa svojim ratovima u Gazi i Libanu.
Blinkenov posjet također dolazi u trenutku kada Izrael priprema odgovor na Teheranovo ispaljivanje stotina projektila 1. oktobra u jednom od najvećih napada ikada na židovsku državu. Udar je bio odgovor na izraelsko ubistvo vođe Hezbollaha Hassana Nasrallaha prošlog mjeseca i navodno ubojstvo vođe Hamasa Ismaila Haniyeha u Teheranu u julu.
Arapske nacije dugo su bile sumnjičave prema ulozi šijitskog Irana u regiji kojom dominiraju sunitske države saveznici SAD-a i dijele zabrinutost Izraela zbog njegove potpore nedržavnim islamističkim grupama.
Proteklih mjesec dana Teheran je pokušavao procijeniti njihov stav o sukobu s Izraelom, šaljući svoje najviše dužnosnike i diplomate u intenzivnu diplomatsku kampanju sa svojim susjedima, od kojih su mnogi domaćini američkom vojnom osoblju i bazama. Arapske nacije koje su provele desetljeća boreći se s Iranom za regionalni utjecaj sada se ponovno odlučuju s njim sarađivati.
Pojačana diplomacija
U rijetkom susretu ovog mjeseca, prijestolonasljednik Saudijske Arabije Mohammed bin Salman, koji je iranskog vrhovnog vođu ajatolaha Alija Khameneija nazvao "novim Hitlerom Bliskog istoka", sjedio je s iranskim ministrom vanjskih poslova Abbasom Araghchijem u Rijadu. Bio je to treći susret iranskih i saudijskih dužnosnika u mjesec dana. Glavni teheranski diplomat također se susreo s jordanskim kraljem Abdullahom II. u Ammanu i napravio je rijedak put u Egipat na sastanak s predsjednikom Abdelom Fattahom Al Sisijem u Kairu. Susreo se i s katarskim premijerom u Dohi, omanskim ministrom vanjskih poslova u Muscatu i bahreinskim kraljem u Manami.
Čini se da su ti napori urodili plodom.
"Svi naši prijatelji dali su nam jamstva da njihova zemlja i zračni prostor neće biti korišteni za napad na Iran… Očekujemo to od svih zemalja u regiji", rekao je Araghchi nakon sastanka s kuvajtskim prijestolonasljednikom Sabahom Al-Sabahom u Kuwait Cityju.
Unatoč tome što vide priliku za slabljenje regionalnog utjecaja Irana, arapske nacije sada signaliziraju neutralnost. Regionalni izvor rekao je CNN-u prošle sedmice da se zračni prostor UAE neće koristiti ni za kakav napad na Islamsku Republiku.
"Prioritet zaljevskih (arapskih) monarhija nije da budu izravno uključeni u pravi regionalni požar. Boje se da će biti meta i da će završiti izravno pogođeni u unakrsnoj vatri", rekla je Cinzia Bianco, gostujuća suradnica u Europskom vijeću za vanjske odnose. "Oni misle da je najbolji način da se izbjegne takav scenarij da postanu vrlo korisni sugovornici za obje strane, a posebno za Iran, koji je najvjerojatnija strana koja će ih pokušati napasti."
Akcije Izraela u Libanonu i Gazi značajno su degradirale Hezbollah i Hamas, skupine koje su neke arapske države i njihovi mediji opisali kao "terorističke". Dok neke arapske države Zaljeva privatno mogu pozdraviti razvoj događaja, stručnjaci kažu da su vrlo zabrinuti zbog potencijala značajne eskalacije regionalnog nasilja ako Izrael ne bude obuzdan.
"U neposrednom smislu (zaljevske države) nisu nesretne što vide Hezbollah oslabljen i obezglavljen, ali s obzirom na to koliko je Izrael bio nepromišljen i koliko su nejasni njegovi strateški ciljevi u ratu, postoji šira zabrinutost oko toga kako bi njihovo neposredno susjedstvo moglo završiti gledajući kada glavnina rata završi", rekao je za CNN Hasan Alhasan, viši suradnik za politiku Bliskog istoka na Međunarodnom institutu za strateške studije u Bahreinu.
Dugogodišnji napor Bidenove administracije da posreduje u dogovoru o prekidu vatre u Gazi i obuzdavanju nasilja u Libanonu nije uspio. SAD se također borio da uvjeri izraelskog premijera Benjamina Netanyahua u deeskalaciju.
'Kritični trenutak'
Zaljevske arapske države poput Saudijske Arabije i Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE), dva najveća svjetska proizvođača nafte, posljednjih su godina usmjerile svoju vanjsku politiku dalje od sukoba kako bi služile svojim gospodarskim interesima, što ih je dovelo do popravljanja veza s bivšim protivnicima poput Iran. Ali strahuju da bi nekontrolirani regionalni rat mogao baciti ključ u njihove gospodarske ambicije.
"U ovom kritičnom trenutku, Ujedinjeni Arapski Emirati vjeruju da je snažna i učinkovita američka uloga izuzetno potrebna", rekao je Anwar Gargash, diplomatski savjetnik predsjednika UAE, za CNN ovog mjeseca. "Potreban nam je prekid vatre u Libanu i Gazi što je prije moguće."
Zaljevske arapske nacije koje su nekoliko puta napadnute od strane skupina saveznika Irana postale su skeptične prema spremnosti SAD-a da ih zaštiti ako Iran napadne. Naftna postrojenja Saudijske Arabije pogođena su 2019. u napadu za koji je Washington okrivio Teheran, a grupa Huti u Jemenu koju podržava Iran napala je Abu Dhabi 2022. SAD nije intervenirao.
