Gotovo pet mjeseci otkako su arapske države ponudile 'maslinovu grančicu' sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu, postoje znakovi da bi neki ključni arhitekti inicijative mogli postati skeptični u pogledu njegove posvećenosti sporazumu, piše CNN.
Jordanski ministar vanjskih poslova Ayman al-Safadi je ove sedmice rekao da se trgovina amfetaminom Captagon koji izaziva ovisnost iz Sirije u Jordan samo povećala nakon pregovora o normalizaciji koji su doveli do Assadovog povratka u Arapsku ligu u maju.
Sirija je izbačena iz Arapske lige 2011. godine, nakon brutalnog obračuna režima sa opozicionim snagama koje su nastojale da svrgnu Assada.
Jordan je bio jedan od najvećih zagovornika njegove rehabilitacije, budući da je jedna od glavnih žrtava trgovine drogom u Siriji, ali sada se osjeća da režim ili ne želi ili ne može suzbiti trgovinu drogom.
"Jordan se bori na granici kako bi osigurao da droga ne uđe u zemlju", rekao je kralj prošle sedmice za Al-Monitor. “Bašar (al-Assad) ne želi sukob sa Jordanom… Ne znam da li ima potpunu kontrolu.”
Jedan od ključnih zahtjeva koje su arapske države postavile pred Siriju u zamjenu za rehabilitaciju je da Assad pomogne u suzbijanju trgovine u Captagonu. Vjeruje se da velika većina njegove globalne ponude u industriji Captagona od 57 milijardi dolara dolazi iz Sirije, pri čemu su susjedne zemlje i regija Zaljeva njena primarna destinacija.
Trgovina je pretvorila Siriju u narko-državu koja je omogućila Asadovom režimu da napuni svoju kasu nakon godina rata i sankcija i dala joj ogromnu moć nad svojim susjedima, a dijelom je odgovorna i za njihovo dovođenje za pregovarački sto s Assadom.
Kao još jedan mogući znak arapskog nezadovoljstva Assadom, novine Asharq al-Awsat u vlasništvu Saudijske Arabije objavile su ovog mjeseca da je arapski ministarski komitet zadužen za nadgledanje sirijsko-arapske normalizacije zamrznuo svoje sastanke s Damaskom zbog nedostatka odgovora na sačinjenu mapu puta za normalizaciju arapsko-sirijskih veza.
Hossam Zaki, pomoćnik generalnog sekretara Arapske lige, međutim, negirao je te izvještaje. "One nisu istinite", rekao je Zaki za CNN u petak.
Emile Hokayem, direktor regionalne sigurnosti na Međunarodnom institutu za strateške studije (IISS) u Londonu, rekao je da nije iznenađenje da su napori za reintegraciju Sirije udarili u zid.
"Ništa suštinsko nije postignuto dok je Assad ostvario simboličnu pobjedu koja ograničava arapski angažman u godinama koje dolaze", rekao je Hokayem za CNN, dodajući da je teško vidjeti kako bi se odluka iz maja "mogla poništiti i kako se štapovi mogu postaviti u prisiliti na poštovanje.”
U intervjuu za Sky News Arabia prošlog mjeseca, sirijski lider je djelovao samouvjereno i sugerirao je da se ne žuri s pomirenjem sa susjedima dok se ne promijene. On je okrivio nedostatak napretka u normalizaciji sa arapskim zemljama nesposobnošću arapske politike. Arapi su, kako je rekao, dobri u “optici”, ali ne i u “implementaciji”.
Trgovina drogom se pogoršava s ratom, rekao je Assad, pa odgovornost za problem Kaptagona u Siriji pada na "zemlje koje su doprinijele haosu u Siriji, a ne na sirijsku državu". Dodao je da je Sirija, a ne njeni arapski susjedi, ta koja je predložila rješavanje krize s drogom jer je to od "zajedničke koristi".
Stručnjaci kažu da je proces rehabilitacije Sirije pogrešan.
"Problem je u tome što zapravo ne postoji mehanizam odgovornosti u smislu inicijative za normalizaciju", rekao je HA Hellyer, naučnik iz Carnegie Endowmenta za međunarodni mir.
"Ako Assad jednostavno ignorira zahtjeve arapskih država, čak i ako je prvobitno signalizirao da će ih shvatiti ozbiljno, ne postoji proces koji bi ga kažnjavao za bilo kakve prekršaje", rekao je Hellyer za CNN. “Sve je to više ad hoc i proizvoljno.”
Trgovina Captagonom cvjeta, kaže Jordan, s krijumčarima koji koriste sve napredniju tehnologiju za krijumčarenje amfetamina iz Sirije u susjedne zemlje.
Sirijci su obećali da će raditi na tom izazovu s nama, ali situacija na terenu i dalje je izuzetno izazovna, rekao je jordanski ministar vanjskih poslova Ayman al-Safadi. “Vidimo povećanje broja operacija i shodno tome radimo ono što moramo.”
Safadi je trgovinu Kaptagonom opisao kao "visoko organiziranu operaciju", gdje trgovci drogom "imaju pristup vrlo naprednoj tehnologiji" uključujući dronove i noćni vid. Na svake dvije ili tri biste, rekao je Safadi, još dvije ili tri prođu granicu.
Jordan, koji sa Sirijom dijeli granicu dugu 378 kilometara, vidi nestabilnost sa svojim susjedom kao štetnu po vlastitu nacionalnu sigurnost.
Zaljevske države i Jordan rutinski prijavljuju hapse droge, pri čemu se ogromne količine droge nalaze u svemu, od građevinskih ploča do pošiljki baklave.
Ovog mjeseca Ujedinjeni Arapski Emirati su saopćili da su spriječili pokušaj krijumčarenja 13 tona Captagona – vrijednog više od milijardu dolara – skrivenog u pošiljci vrata i ukrasnih građevinskih ploča. Jordanske oružane snage rutinski obaraju dronove koji pristižu iz Sirije i nose amfetamine.
Stručnjaci kažu da oba kraja arapsko-sirijskog pakta o normalizaciji ne ispunjavaju međusobna očekivanja. Assad možda nije našao dovoljno snažan poticaj da odustane od unosne trgovine drogom. A ono što on želi može se pokazati teškim za ostvariti.
“Ono što je Assad uvijek želio nije nešto što bi arapske države mogle ili bi ponudile: bezuslovnu političku podršku, ogromnu finansijsku pomoć, kao i arapski pritisak da se ukinu sankcije Zapada”, rekao je Hokayem.
Arapske države bi se sada mogle naći u ćošku.
"Njihova manevarska granica je ograničena", rekao je Hokayem. "Direktna, direktna prisila je izvan stola, a nekoliko zemalja ne mare dovoljno da troše napore i politički kapital na Siriju", rekao je, dodajući da Assadova tvrdoglava politika može čak navesti "neke zemlje da jednostavno propadnu".
