Osnivač WikiLeaksa Julian Assange nastavlja u ponedjeljak na londonskom sudu svoju pravnu bitku protiv izručenja Sjedinjenim Američkim Državama, odgođenu zbog pandemije koronavirusa.
Američke vlasti optužuju 49-godišnjeg Assangea, rođenog u Australiji, za urotu hakiranja državnih računara i kršenje zakona o špijunaži.
Pristalice Assangea vide kao pobornika slobode govora koji je razotkrio američku zlopotrebu moći. Njegovi kritičari kažu da je objavljivanjem povjerljivih dokumenata nepromišljeno ugrozio živote obavještajnih izvora u Iraku, Iranu i Afganistanu.
Na meti kritika je jer je WikiLeaks objavio i hiljade hakiranih mailova povezanih s kampanjom Hillary Clinton, u semicama pred izbore 2016.
Negira optužbe američkih tužitelja koji tvrde da je WikiLeaks te dokumente nabavio od ruskih hakera. To pitanje nije dio pravnog postupka.
Assange je 2010. dospio na svjetske naslovnice kada je WikiLeaks objavio američki vojni video u kojem je snimljen napad helikoptera Apache u Bagdadu 2007. u kojem je ubijeno desetak ljudi, uključujući dva zaposlenika Reutersa.
Njegov advokatski tim u Londonu tvrdi da su američke optužbe protiv njega politički motivirane i prijetnja slobodi medija. Kažu da bi mogao počiniti samoubistvo ako bude izručen SAD-u gdje bi mogao provesti decenije u zatvoru.
Britanski je sud u martu odbacio zahtjev za puštanje na slobodu uz kauciju, navodeći u presudi kako je vrlo vjerovatno da će Assange izbjeći proces za izručenje SAD-u ako bude oslobođen. Njegova partnerica Stella Morris otkrila je ove godine da je u vezi s Assangeom od 2015. te da imaju dvoje djece, trogodišnjeg Gabriela i jednogodišnjeg Maxa.
Morris je izjavila da je Assangea upoznala još 2011. kad je radila kao pripravnica, a on živio u ekvadorskoj ambasadi. Tamo je proveo sedam godina.
Uhapšen je u aprilu 2019. jer se nije predao na zahtjev za izručenje Švedskoj, zbog slučaja u kojem ga se teretilo za seksualni napad, ali je taj slučaj kasnije odbačen.