Skriveni komadić svemirskog kamena prohujao je iznad Antarktika u nedjelju, no njegovom preletu nije prethodilo nikakvo rano upozorenje, a asteroid je tek za dlaku izbjegao potpuno izgaranje u Zemljinoj atmosferi.
Ipak, asteroid 2021 UA1 ostat će zabilježen kao treći najbliži prelet svemirskog tijela pored našeg planeta, a koji nije udario u naš planet. Procjenjuje se da je veličina tog asteroida bila oko dva metra u promjeru, što odgovara veličini povećeg frižidera ili golf cart vozila.
Da je zapravo i udario u Zemlju, velikim dijelom bi izgorio u atmosferi.
Za usporedbu, bolid koji je eksplodirao iznad Rusije 2013. godine te porazbijao na hiljade prozora u Čeljabinsku, bio je vjerovatno 20 puta veći, a do tla je od njega uspjela preživjeti tek omanja kamena gromada.
2021 UA1 je proletio iznad Antarktika u ponedjeljak rano ujutro po srednjoeuropskom vremenu na visini od oko 3000 kilometara. To je znatno više od položaja Međunarodne svemirske stanice, no i značajno bliže od prstena velikih komunikacijskih satelita koji se nalaze u geostacionarnoj orbiti oko Zemlje.
Asteroid koji je proletio najbliže Zemlji, zabilježen je krajem prošle godine, odnosno u novembru 2020. i nazvan je 2020 VT4, a prohujao je na istoj visini na kojoj se nalazi i Međunarodna svemirska stanica, odnosno na 400 kilometara iznad površine Zemlje.
2021 UA1 se Zemlji prišuljao iz smjera Sunca, baš kao i onaj iz Čeljabinska koji je ostao neprimijećen sve do udara pa stoga nije niti bilo ranog upozorenja.
Nadolazeće NASA-ine misije poput NEO Surveyora, osmišljene su tako da eliminiraju tu slijepu tačku i omoguće naučnicima da na vrijeme uoče ovakve događaje te izdaju rano upozorenje.
Ipak, zbog činjenice da je u svega 18 posljednjih mjeseci zabilježeno čak tri bliska preleta pored Zemlje u posljednji trenutak ne predstavlja nešto oko čega bi većina nas trebala provoditi besane noći. To ne znači da asteroidi obasipaju Zemlju, već je dokaz napretka tehnologije nadgledanja neba iznad Zemlje te otkrivanja i praćenja veće količine svemirskih objekata čije putanje prolaze blizu našeg planeta.
Naprotiv, činjenica da nam je sve više takvih objekata poznato i na radaru, trebala bi zapravo omogućiti da mirnije spavamo.
