Stručnjaci Evropske svemirske agencije objasnili su zašto je nebo iznad Hrvatske, ali i dobrog dijela Evrope obasjala prekrasna polarna svjetlost.
Aurora borealis nije neuobičajena pojava na našoj planeti, no ovu predivna nebeska svjetlost najčešće je vidljiva na sjevernim krajevima prema Sjevernom polu i jako ćemo je rijetko vidjeti na našem području. No upravo se to dogodilo prošle sedmice, kada se na nebu iznad Hrvatske, ali i dobrog dijela Evrope, pa i dijelom i u BiH, pojavio ovaj fenomen, obojavši nebo intenzivnom ružičastom i zelenkastom bojom.
S obzirom na to da, dakle, nije riječ o uobičajenoj pojavi na ovom dijelu planete, iz Evropske svemirske agencije (ESA) na svojim su stranicama odlučili objasniti zašto dolazi do polarne svjetlosti te postoji li neka opasnost za ljude i život na Zemlji.
Iz ESA-e tako objašnjavaju kako se Sunce približava vrhuncu svog 11-godišnjeg solarnog ciklusa, što znači da je njegova aktivnost najjača, a ta aktivnost uključuje i snažne solarne oluje. Prošle sedmice velika aktivna regija na Suncu, koja je bila okrenuta prema Zemlji, više je puta eruptirala izbacivši velike solarne baklje i koronalnu masu prema Zemlji, što je rezultiralo najjačom geomagnetskom olujom na našem planetu u posljednjih 20 godina.
Na stranicama ESA-e na zanimljiv su način opisali kako dolazi do takvih solarnih baklji. Naime, posljednjih je godina Sunce “uvijalo i iskrivljavalo” svoje magnetsko polje koje, kada se bliži solarnom maksimumu, postaje toliko zapetljano da povremeno dođe do njegova pucanja - što su usporedili s pucanjem previše rastegnute elastične trake. Kada dođe do pucanja solarnog magnetskog polja, na tim mjestima dolazi do izbacivanja velike količine plazme, elektromagnetskog zračenja i čestica visoke energije.
Ima li opasnosti za ljude na Zemlji?
Iz ESA-e kaže kako nema potrebe za brigom jer Zemlju štiti magnetsko polje i atmosfera pa ovakvi događaji općenito ne predstavljaju rizik za ljude. No to ne znači da ne može doći do drugačijih posljedica. Naime, kako geomagnetske oluje mogu pratiti i energetske čestice koje mogu predstavljati određeni rizik letovima na velikim visinama, može doći do promjene rute letova kako bi se izbjegli potencijalni komunikacijski i navigacijski problemi. Također, do problema može doći i sa satelitima, kao i energetskom infrastrukturom poput elektrana i radiokomunikacijom jer može doći do prekida navigacije i telekomunikacija.
Iz ESA-e kažu kako i dalje istražuju utjecaj ove snažne oluje na našu tehnologiju i u kontaktu su s korisnicima usluge vremenske prognoze u svemiru kako bi shvatili kako su se oni pripremili na ovaj događaj i reagirali na njegu te jesu li osjetili neke negativne posljedice.
Magnetno polje štiti
Da ne bi došlo do problema za život na Zemlji brine se, dakle, naše magnetsko polje koje štiti planet od takvih aktivnosti. No u slučaju prošlosedmične solarne oluje zaštitni sloj zemlje bio je napregnut do neuobičajeno visokog stepena te su nabijene čestice u interakciji s našom atmosferom proizvele polarnu svjetlost i to ne samo na polarnim područjima, već i na mnogi nižim geografskim širinama.
Za misije u niskoj Zemljinog orbiti, najveći izazovi dolaze nakon oluja. Intenzivno svemirsko vrijeme uzrokuje bubrenje Zemljine atmosfere, mijenjajući razinu otpora prema satelitima, objasnili su iz Evropske svemirske agencije, dodavši da je iz istog razloga teže pratiti komade svemirskog otpada koji kruže oko Zemlje i predstavljaju opasnost za satelite pa je potrebno izvršavati manevre izbjegavanja kako ne bi došlo do sudara.
Konkretan trenutak erupcije, odnosno nastanka solarne baklje trenutno je teško predvidjeti, no treba znati kako su solarne oluje u vrijeme kada se Sunce bliži vrhuncu solarnog ciklusa uobičajene. Najveća aktivna područja na Suncu konstantno se prate, u čemu sudjeluje i ESA čije usluge praćenja svemirskog vremena koristi industrija, kao i kompanije koje upravljaju svemirskim letovima kako bi mogle na vrijeme reagirati na ovakve događaje. Vrijeme reakcije, s obzirom na to da elektromagnetski valovi lete brzinom svjetlosti, je kratko i ograničeno. Ipak, čestice koje nastaju izbacivanjem koronalne mase putuju sporije tako da im, ovisno o brzini, do Zemlje ponekad treba nekoliko dana.
S obzirom na to da se Sunce bliži vrhuncu svojih solarnih oluja, jasno je kako u narednom razdoblju možemo očekivati slične događaje. Iako solarna regija koja je eruptirala prošle sedmice više nije usmjerena prema Zemlji, uskoro će prema našoj planeti biti usmjerene dvije nove aktivne solarne regije. Hoće li se i njihova aktivnosti osjetiti na Zemlji, teško je predvidjeti, no ESA-ini stručnjaci pažljivo će pratiti situaciju.
