Veliko regionalno takmičenje u košarci, ABA liga, izaziva pažnju javnosti od samog dana osnivanja. Tako je i danas.
Države nastale raspadom Jugoslavije, praktično u postkonfliktnom periodu, tražile su mogućnost za funkcioniranje i organizaciju regionalnog takmičenja u sportu u kojem je bivša zajednička država bila svjetska sila.
Međutim, od samog početka javili su se dobro poznati porivi za partikularnim interesima i supremacijom. Oni su ugrožavali funkcioniranje i perspektivu ovog inače dobro osmišljenog sportskog projekta, nazvanog Jadranska (ABA) liga.
To je do izražaja pogotovo došlo u ovogodišnjoj završnici gdje se otvoreno zaprijetilo i prestankom funkcioniranja ovog regionalnog takmičenja.
Kako se došlo do situacije u kojoj, eto, prijeti i raspad ABA lige?
Sastanak u Sloveniji
Vratimo se na početak…
Sve je počelo 2000. godine. Inicijativu je pokrenula grupe entuzijasta koji su imali osjećaj za biznis i sport. Vrlo brzo je došlo do sastanka zainteresiranih saveza.
Grupa inicijatora predvođena Radom Lorbekom i Romanom Liscem (Slovenija) i Josipom Bilićem (Hrvatska) organizirala je sastanak predstavnika košarkaških saveza iz regiona.
Motiv je bio razuman i prihvatljiv jer raspadom SFRJ u samostalnim državama, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Sloveniji, Srbiji, Crnoj Gori… lige nikad nisu dosegle nivo koji je postojao u bivšoj jedinstvenoj ligi.
Na sastanku u Sloveniji data je podrška novom takmičenju uz neka oprečna mišljenja o načinu organiziranja.
Potpisnik ovog teksta zastupao je stajalište da regionalno takmičenje mora biti temeljeno na piramidalnoj strukturi. Odnosno, da se učesnici moraju kvalifikovati za to takmičenje kroz državna prvenstva.
Jednostavno, regionalna liga treba se organizirati kao nastavak državnih.
Obrazloženo je to potrebom očuvanja statusa domaćeg takmičenja i njegovog postupnog razvoja. Poseban temelj za ovakvo stajalište bila je želja i prijedlog da sve bude uključeno u sistem FIBA i odobreno od ove krovne svjetske košarkaške asocijacije.
Međutim, predlagač je ostao usamljen i preglasan, čak i u Košarkaškom savezu BiH.
Tako su predstavnici košarkaških klubova Bosna Sarajevo, Budućnost Podgorica, Cibona Zagreb i Olimpija Ljubljanja osnovali Jadransku ligu u koju se uključuju i drugi klubovi iz BiH, Hrvatske i Slovenije.
Naredne sezone u ligu se uključio KK Crvena zvezda, kao prvi klub iz Srbije, kao i izraelski Maccabi Tel Aviv, kao “gost”, čije je učešće dalo dodatni rejting takmičenju.
Učestvovao i Maccabi
Maccabi je napustio ligu iduće sezone. U ligu su stupili ostali klubovi iz Srbije i Crne Gore.
U sezoni 2003/2004. ABA liga je proširena na 14 klubova. U sezoni 2004/2005. bilo ih je čak 16. Iduće sezone vraćeno je na 14.
U julu 2017. godine usvojena je odluka o osnivanju Druge ABA lige (ABA 2), koja kreće od sezone 2017/2018., te Superkupa ABA lige.
Međutim, cijelo vrijeme ne želi se ispoštovati pramidalna struktura takmičenja kao ni regulisati odnosi sa FIBA.
Situacija se vremenom dosta iskomplicirala. FIBA nije priznavala ovo takmičenje sve dok FIBA-i nisu dostavljena sva akta na temelju kojih funkcionira takmičenje, a posebno način upravljanja i finansiranja.
Najuspješniji u dosadašnjim sezonama su tri beogradska kluba - Crvena Zvezda i Partizan sa po šest naslova te FMP Železnik sa dva. Ostali – niko više od jednom, klubovi iz BiH – nijednom!
Očita je dominacija klubova iz Beograda. I to nije slučajno. Ne samo iz sportskih razloga…
Klubovi pokazuju mišiće
ABA liga je uzdrmana, a po nekima čak i u rasulu. Nema bolje potvrde od zbivanja ove godine. Pojedini funkcioneri klubova imperativno zahtijevaju da se slušaju njihovi ultimatumi.
U suprotnom - prijete da takmičenja neće ni biti!
Posebno to dolazi do izražaja u ovogodišnjoj završnici, finala između Zvezde i Partizana, i sukoba u kome oba kluba pokazuju mišiće, želeći dokazati ko je jači i koga treba više uvažavati.
Sukob je otišao tako daleko da je ugrozio ne samo završnicu ABA lige nego i završnicu prvenstva Srbije.
Podsjetimo, Partizan je “zaboravio” da se na vrijeme prijavi za takmičenje u Superligi, odnosno prvenstvu Srbiji i drugu godinu zaredom neće igrati domaću ligu!
Očito, u velikim međunarodnim uspjesima (četvrtfinale Eurolige) “zaboravio” je na temelje, odnosno kojem savezu pripada i u kojem takmičenju mora ispuniti osnovne sportske pretpostavke.
Dakle, urnebes u državnim prvenstvima i ABA ligi se nastavlja i dalje. Državna prvenstva gube značaj i interes. Klubovi (ne računajući spomenuta dva iz Beograda) sve su slabiji. Mladih igrača je sve manje i manje.
Prilika je da istaknemo kako je ABA liga vezana za Euroligu, koja je suprostavljena FIBA sistemu.
Euroliga unosi dodatni haos
Euroliga na sve moguće načine nastoji da se oslabi kvalitet košarke u takmičenjima koje organizira FIBA, a to su, kao što se zna, utakmice reprezentacija, odnosno evropska i svjetska prvenstva i Olimpijske igre, ak o i međunarodna klupska takmičenja.
Euroliga dodatno urušava košarku sistemom pozivnica, (polu)zatvorenog takmičenja u kojem se unaprijed zna ko će iz regije, odnosno ABA lige, dobiti pozivnicu (naravno, Zvezda i Partizan).
Svjesno ili nesvjesno, time Euroliga dodatno urušava dignitet, čak i smisao takmičenja u ABA ligi – jer, zašto se boriti za nešto kad je ishod već unaprijed poznat? I sama ABA lige se zatvara.
Dakle, balkanski lonac u kojem se kuha regionalna košarka ušao je u svoju završnu fazu ključanja. Ako je neko iznenađen, onda je silno naivan ili nije bio dobro upućen u sva zbivanja posljednjih godina.
Niko, naime, nije više radio na tome da uništi ABA ligu od samih onih koji su je osmislili. Barem u ovom formatu, barem otkako njome vladaju (pojedini?) klubovi.
Pored toga, reprezentacije zemalja su potisnute u drugi plan i regionalna liga se pretvorila u svoju suprotnost.
Šta je donijela ABA liga dobrog košarci u BiH?
Stajališta onih koji su donosili odluke o organiziranja ABA lige i učešća klubova iz BiH su se potpuno razlikovala. Jedni su zastupali interes organiziranja ovog takmičenja na način kako je to i učinjeno.
Bili su u većini u odnosu na one koji su ukazivali na problem koji će pratiti ovakvu organizaciju i sistem. Pri tome su oni drugi, koji su ukazivali na probleme, bili u pravu.
Svi problemi, koji su se sada u cijelosti pokazali pogubnim za regionalno takmičenje, ozbiljno ugrožavaju i perspektive državnog prvenstva.
Od prve godine ABA lige, Košarkaški savez BiH je suočen sa problemima organiziranja domaćeg prvenstva i njegovog potcjenjivanja.
Učesnik ABA lige ne želi da igra Ligu BiH. Uključuje se tek u završnici, što umanjuje interes i kvalitet državnog prvenstva.
Pojedini klubovi koji su se pokušali izdići iznad svojih mogućnosti, samo da bi po svaku cijenu igrali ABA ligu, sada i ne postoje.
To se odnosi prije svega na KK Bosna i KK Sloboda Dita. Ovih dana reagiraju i sudije iz BiH koji sude regionalnu ligu.
Kako i zašto nema njih da sude završnicu ABA lige u kojoj učestvuju dva kluba iz Beograda, a koji su “iskopali ratne sjekire” i prijete opstojnosti takmičenja?
Da li je došlo vrijeme da se konačno preispita organizacija i opstojnost ovog dobro zamišljenog, ali funkcionalno poremećenog takmičenja?
(Autor je nekadašnji predsjednik Košarkaškog saveza BiH i dugogodišnji član Centralnog odbora FIBA Evropa)
