Prva godina je ključna u razvoju govorno-jezičnih sposobnosti. Beba upija brojne zvukove iz okoline, a glavnu ulogu u ostvarivanju komunikacije imaju roditelji. Jednostavne vježbice, koje su zapravo dio igranja i svakodnevne komunikacije sa bebom, podstiču razvoj jezičkih vještina.
U periodu do tri mjeseca ne treba očekivati da će beba ponoviti ono što radite. Bitno je da se uspostavi kontakt očima i da beba reagira smiješkom ili ispuštanjem glasova.
U tom prvom periodu najvažnije je da oponašate zvukove koje beba proizvodi, zviždućete i šaljete joj tiše i glasnije poljupce ili joj brže i sporije izgovarate pojedine glasove. Ali, od samog rođenja potrebno je da što više pričate sa djetetom dok ga kupate, hranite, presvlačite…
U periodu od tri do šest mjeseci bebe reagiraju na okolinu i na glas odraslih odgovaraju glasovima, kao da razgovaraju. Ovaj period je prijelazna faza iz gukanja u brbljanje.
Od šest do devet mjeseci bitno je da uočite koje glasove dijete već samo proizvodi kako bi vježbicama obogatili njegov vokabular novim glasovima. Ne pričajte tiho i monotono, mijenjajte tempo i melodiju govora. Izgovarajte djetetu razne slogove (ma-ma, la-la i sl.) uz pokret, bilo da mu oponašate pticu, dodajete igračku ili se igrate loptom. U ovom uzrastu preporučuju se zvučne igračke.
Zadnja tri mjeseca prve godine mnoga djeca već znaju nekoliko riječi. Imenujte predmete uz različite intonacije (upitna, uzvična i izjavna). Pri dodavanju loptom ili drugim igrama pričajte šta radite i podstičite ih da razumiju šta želite (hvataj loptu, donesi mi knjigu, upali svjetlo). Iznenadit će vas kojom brzinom uče.
Između 9. i 15. mjeseca javlja se prva riječ sa značenjem i dijete počinje da se aktivno služi govorom i jezikom.
Poslije 18 mjeseci dijete počinje da slaže prve rečenice i naglo proširuje rječnik sa oko 50 novih riječi na mjesec. Sa dvije i po godine zna ih oko 1.000.
