Berlin je u centru sve veće političke oluje nakon što je jednostrano proklamirao novčanu injekciju vrijednu 200 milijardi eura kojom će se pokušati uhvatiti u koštac s ekonomskim posljedicama energetske krize.
Francuska i Italija već su upozorile da bi takva masovna intervencija mogla stvoriti nepravedni disbalans na jedinstvenom evropskom tržištu, pri čemu bi njemačke kompanije stekle prednost nad konkuretnima iz drugih zemalja članica.
Scholz je u utorak branio financijski paket kao "vrlo uravnotežen, vrlo pametan i vrlo odlučan", a onda napomenuo da "možda nisu svi odmah shvatili" da će Njemačka navedenu injekciju rasporediti na period od oko dvije godine.
Kao odgovor na najavu ove pomoći, francuski i italijanski povjerenici, Thierry Breton i Paolo Gentiloni, pozvali su na veću evropsku financijsku solidarnost. To je, međutim, naišlo na kritike njemačkog ministra financija Christiana Lindnera i šefa ekonomije Evropske unije, Valdisa Dombrovskisa.
"Suočeni s kolosalnim izazovima koji su pred nama, postoji samo jedan mogući odgovor; onaj Evrope solidarnosti. Moramo razmišljati o zajedničkim alatima na evropskoj razini!", napisali su Breton i Gentiloni u tekstu za Corriere della Serra, Irish Times, Les Echos i FAZ.
"Ako želimo izbjeći fragmentaciju, ako se želimo suočiti s ovom krizom, mislim da nam je potrebna viša razina financijske solidarnosti, kao što smo to, recimo, činili u pandemiji - programom SURE. ", stoji u tekstu. SURE je paket pomoći koji je Brisel kreirao kako bi osigurao kratkoročnu financijsku pomoć ekonomijama tokom pandemijskog perioda. Nekakav je opći zaključak programa da je zbog istog 31 milion ljudi zadržalo svoje poslove, a da se tokom 2020. tako spriječilo zatvaranje čak 2,5 miliona kompanija.
Odgovor iz Berlina bio je promptan: "Prijedlozi koji se temelje na programu SURE ne mogu se opravdati u ovom trenutku", izjavio je njemački ministar financija Lindner.
"Ova kriza se bitno razlikuje od one pandemijske. Ne bavimo se šokom potražnje, u kontekstu toga da bi se ista javnim sredstvima morala poticati. Suočavamo se sa šokom opskrbe", dodao je Lindner.
Nizozemska ministrica financija Sigrid Kaag također je zvučala kao da ne želi popustiti pred njemačkim jednostranim potezom:
"Ne možemo za svaku kriznu situaciju dizajnirati drugačiji instrument! Moramo rasporediti ono što imamo, kanalizirati to na prava mjesta i uložiti na pravi način", poručila je.
Sve ovo dolazi u trenutku kada i Hendrik Neumann, glavni tehnički direktor Ampriona, jednog od četiri operatora prenosnih sistema električne energije u Njemačkoj, poručuje da bi Njemačka ove zime mogla obustaviti izvoz električne energije u Francusku.
Neumann je danas izjavio: ‘Situacija će ove zime biti vrlo stresna", prenosi Telegraph. Nesumnjivo će i ovo upozorenje pojačati strahove da bi se evropsko jedinstvo moglo racijepiti - i da zemlje daju prednost vlastitim infrastrukturnim mrežama u vrijeme krize. Što je, jasno, bilo i za očekivati.
Orban je već upozorio da je berlinski paket pomoći ravan kanibalizmu, a italijanski premijer u odlasku, Mario Draghi, poručuje da ovaj potez uvodi opasnost podjele u jedinstveni evropski organizam.
Prijetnja obuzdavanja izvoza električne energije iz Njemačke također bi mogla razbjesniti Francusku, gdje je opskrba električnom energijom oslabljena zbog tehničkih problema koji pogađaju gotovo polovicu od 56 nuklearnih elektrana u zemlji. Zbog toga su Francuzi tokom ljeta uvozili struju čak i iz Britanije.
