Agencija za pružanje usluga u zračnoj plovidbi Bosne i Hercegovine (BHANSA) poslala je 24. marta bh. institucijama, Predsjedništvu BiH, Vijeću ministara BiH, Ministarstvu prometa i komunikacija BiH i Ministarstvu finansija BiH hitan dopis u kojem ih obavještava da BiH prijeti obustava zračnog prometa zbog dugovanja države Bosne i Hercegovine prema kompaniji Viaduct, potvrđeno je za Raport.
Pijene državnu imovinu
Podsjećamo, Arbitražni spor između firme iz Slovenije i BiH izgubljen je 2022. godine, a dugovanje je na sebe ranije preuzela RS. Međutim, kako godinama RS odbija vratiti dug, Slovenci su putem advokata zatražili da se plijeni državna imovina.
Pismo je upućeno s ciljem sprečavanja štetnih posljedica koje bi mogle nastupiti zbog nemogućnosti daljeg nastavka rada i nemogućnosti kontinuiranog pružanja usluga u zračnoj plovidbi od strane Agencije za pružanje usluga u zračnom prometu Bosne i Hercegovine (BHANSA).
U hitnom dopisu se navodi da je Evropska organizacija za sigurnost zračne plovidbe (EUROCONTROL) nas je dopisom broj: CF/OFF/043/25, obavijestila da joj je Izvršnim nalogom o zaplijeni od strane sudskih izvršitelja iz Bruxellesa (SDS - Huissiers de Justice), dana 21. 3. 2025. godine naloženo da zamrzne i ne izvršava bilo kakva dalja plaćanja prema državi Bosni i Hercegovini i BHANSA-i.

"Izvršni nalog o zapljeni je izdat zbog duga Bosne i Hercegovine prema kompaniji Viaduct d.o.o. Portorož i zasnovan je na Arbitražnoj presudi Međunarodnog centra za rješavanje investicionih sporova (ICSID) iz 2022. godine, Odluci ad hoc odbora ICSID-a iz maja 2024. godine koja je potvrdila arbitražnu presudu, Izvršnom nalogu Apelacionog suda u Briselu iz decembra 2024. godine i Sudskom nalogu Prvostepenog suda u Bruxellesu iz marta 2025. godine, navodi se.
Posljedično, bez hitnog institucionalnog reagiranja, kaže BH ANSA tvrdi da rješavanja navedenog pravnog spora, BHANSA neće biti u mogućnosti da nastavi s obavljanjem svoje osnovne djelatnosti - pružanja sigurnih i neprekidnih usluga u zračnoj plovidbi u zračnom prostoru Bosne i Hercegovine.

"Naglašavamo da se Bosna i Hercegovina nalazi na jednoj od najprometnijih jugoistočnih evropskih ruta, gdje se bilježi najveći rast obima zračnog prometa. Obustavljanje usluga, s tim u vezi, će imati negativne posljedice, koje se odnose na:
"Potpunu obustavu zračnog prometa u Bosni i Hercegovini (putničkog, cargo, medicinskog, humanitarnog itd.); zatvaranje međunarodnih zračnih luka i gubitak radnih mjesta kako u BHNASA-i tako i na svim međunarodnim zračnim lukama u BiH; gubitak indirektnih prihoda lokalnih zajednica koji proizilaze iz zračnog prometa; trajno narušavanje međunarodnog ugleda i povjerenja u kapacitete BiH da upravlja vlastitim zračnim prostorom; direktni financijski gubici po budžet i reputaciju države; moguće preusmjeravanje zračnih ruta iznad BiH ka susjednim državama; gubitak kvalificiranog kadra i destabilizacija sektora civilnog zrakoplovstva u cjelini.

Pravobranilaštvo BiH već je uložilo žalbu na odluku sudova da se odobri pljenidba objekata Centralne banke BiH u Banjoj Luci, Mostaru i Brčko Distriktu s ciljem naplate potraživanja slovenskog "Vijadukta" u iznosu od 108,7 miliona KM.
Odluka sudova neosnovana
Kako saznajemo, Pravobranilaštvo BiH smatra da je takva odluka sudova neosnovana, jer prije svega, imovina Centralne banke kao i sama Centralna banka nisu uopće predmet spora, zbog čega je neprihvatljivo da se plijeni imovina ove državne institucije. Žalbu, je, kako saznajemo, uputila i Centralna banka.
Arbitražnom odlukom BiH je spor sa Viaductom izgubila još 2022. godine. Slovenska firma dobila je odštetu u iznosu od 46 miliona eura (90 miliona KM) zbog davanja, a kasnije raskidanja ugovora o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu.

Iznos odštete je s prvobitnih 90 miliona KM, uz kamate dostigao iznos od 108,7 miliona KM. Kako smo ranije objavili, a iz Pravobranilaštva nam je potvrđeno, dnevne kamate iznose 18.000 KM (9.000 eura) i ukupan dug je svakim danom sve veći.
Ono što je sporno, vlast u RS odbija platiti ova potraživanja. Osim toga, ministri iz ovog entiteta u Vijeću ministara BiH ignoriraju svaki pokušaj dogovora i sve prebacuju na državu, traži da dug vrati država.
Sporazumom između Vijeća ministara BiH i Vlade RS potpisanim 2017. godine prezicno je definirano da će Vlada RS u ime BiH snositi sve troškove arbitražnog postupka. To je tada, uime Vlade RS potpisala i Željka Cvijanović.
Zašto plijene objekte Centralne banke
No, SNSD-ovi ministri u VIjeću ministara Staša Košarac i Srđan Amidžić, svjesni katastrofalne ekonomske situacije u kojoj se nalazi RS, na sve načine odlažu ovaj problem, pozivaju se na formiranje raznih timova, bez davanja konkretnog rješenja. Ovaj dug puše Vladi RS zavratom, ali Slovenci neosnovano žele plijeniti državnu imovinu. Pitanje je zašto ne plijene zgradu Vlade RS ili objekte kojima upravlja vlada, jer je riječ o ugovorima koje su potpisivali s vlastima RS.
Kako saznajemo, Pravobranilaštvo BiH, odnosno država BiH tužiti će RS. Ali, to mogu uraditi tek kada i ako vrate dug ili ako Slovenci pljenidbom naplate svoja potraživanja.