U Federaciji Bosne i Hercegovine u 2022/2023. godini ukupno su zasijana 192.774 ha, što je manje za 3,3 posto u odnosu na sjetvu u 2021/2022. godini.
Posmatrano po zasijanim površinama važnijih usjeva, smanjenje se bilježi kod svih usjeva, i to: pšenice za 0,9 posto, kukuruza-zrna za 4,3 posto, krompira za 3,6 posto, paradajza za 3,9 , duhana za 12,3 i kukuruza-zelene mase za 1,8 posto – pokazuju podaci Federalnog zavoda za statistku.
Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo komentirajući za Raport ove podatke, kaže da konkretno naša proizvodnja statistički ne može ni učestvovati u kreiranju bilo čega.
"Toliko je proizvodnja mala da je to zanemarivo, i od tog malo imamo podatak da je još manje zasijano. Imamo jako skupu proizvodnju, nemamo plavi dizel u proizvodnji uopšte, vrlo malo sredstva se izdvajaju u odnosu na zemlje iz regiona i EU tako da naša proizvodnja dođe duplo skuplja nego proizvodnja koja dolazi is susjednih zemalja i EU i logično je onda da pada", pojašnja Bićo i dodaje da u ovakvoj situaciji u kakvoj smo, ako dođe nešto jeftinije, građani normalno da kupuju ono što je jeftinije.
Ističe da je naš proizvod u samoj proizvodnji skuplji nego ovo što se trenutno može kupiti iz uvoza u prodavnici.
"Naših proizvođača tu nema nigdje, a kamo li da zarade ili da opstanu. Imaju skupu proizvodnju koju ne može pokriti ta cijena koja im se nudi. I onda naravno da jedne godine ako nemaju kome robu prodati, dogodine odustaju i tako iz godine u godinu i evo došli smo u situaciju da nemamo ni 20% proizvodnje koliko nama treba, a imamo mogućnosti za mnogo više", ističe Bićo.
Naglašava da je kod žitarica zabilježen najveći pad usjeva i dodaje da će ove godine toga biti i puno više.
"Ne možemo kriviti nikoga, situacija je takva i vrijeme da je praktično uništeno sve, od žitarica, voća, povrća itd. E sad ko će imati petlju da ulaže u nešto što mu je neizvjesno ja ne znam. I opet će se desiti dogodine podatak da je proizvodnja manja", smatra Bićo i dodaje da je ove godine vrijeme uništilo, od pšenice pa redom sve drugo.
Smatra da država tu treba povući određene poteze.
"Treba ljude edukovati da se spreme na ovo jer ovo je definitivno kraj sa onim prijašnjim vremenom; da se okreću nekim proizvodnjama koje su stabilnije, da se uradi strategija sa strateškim proizvodima (mlijeko, meso i žito), zatim da se ljudima pojasni da postoje sjemena koja su otporna i na vlagu i na sušu, da se ide u proizvodnju u zatvorenim prostorima itd. Dakle treba edukovati i pomoći ljude", poručuje Bićo.
Kaže da su ova nova sjemena koja sad izlaze preskupa za naše proizvođače.
"Preskupo im je i ovo sad, od đubriva, sjemena, goriva, svega… sad im treba nametati nešto za što su nemoćni. Dakle, država treba to sve da uređuje i vodi strateški.
A generalno što se tiče države, odnosno federalne vlasti, ove godine je historijski budžet, nikad nije bio veći što se tiče poljoprivrede, ali… slijedi ono veliko ali na kraju! Šta kad imate podatak da proizvodnja pada, a sredstava je sve više. Treba naći taj vakuum gdje se to sve gubi. Po nekoj logici od toliko sredstava bi trebala biti bar za 2/3 veća proizvodnja, ali ovdje to nije slučaj."
Zaključuje da će prvi zahtjevi asocijacije poljoprivrednika BiH biti da se zaštiti domaća proizvodnja, da se uvede plavi dizel, da se napravi jedna agencija/ured na nivou države koja će brinuti o svim poljoprivredniicma i koji će razgovarati sa Evropom da ne bi gubili njihova sredstva.
