Predsjednik SAD Joe Biden je u martu odobrio visoko povjerljivi nuklearni strateški plan za Sjedinjene Države koji, po prvi put, preusmjerava američku strategiju odvraćanja da se fokusira na brzo širenje Kine u svom nuklearnom arsenalu. Do promjene dolazi jer Pentagon vjeruje da će kineske zalihe biti konkurentne veličini i raznolikosti Sjedinjenih Država i Rusije u narednoj deceniji.
Bijela kuća nikada nije objavila da je Biden odobrio revidiranu strategiju, nazvanu “Smjernice za nuklearno zapošljavanje”, koja također nastoji pripremiti SAD za moguće koordinirane nuklearne izazove Kine, Rusije i Sjeverne Koreje.
Povjerljiv dokument
Dokument, koji se ažurira svake četiri godine ili otprilike, toliko je povjerljiv da ne postoje elektronske kopije, samo mali broj štampanih kopija podijeljen je nekolicini službenika nacionalne sigurnosti i komandanta Pentagona.
Ali u nedavnim govorima, dvojici visokih zvaničnika administracije bilo je dozvoljeno da aludiraju na promjenu – u pažljivo ograničenim, pojedinačnim rečenicama – prije detaljnijeg, neklasificiranog obavještenja Kongresu koje se očekuje prije nego što Biden napusti funkciju.
“Predsjednik je nedavno izdao ažurirane smjernice za zapošljavanje nuklearnog oružja kako bi se uzelo u obzir više nuklearno naoružanih protivnika”, rekao je Vipin Narang, M.I.T. nuklearni strateg koji je služio u Pentagonu, ranije ovog mjeseca prije povratka u akademsku zajednicu. “A posebno,” dodao je, smjernice za oružje predstavljaju “značajno povećanje veličine i raznolikosti” kineskog nuklearnog arsenala.
Može li SAD odgovoriti na nuklearne krize?
U junu, viši direktor Vijeća za nacionalnu sigurnost za kontrolu naoružanja i neproliferaciju, Pranay Vaddi, također se osvrnuo na dokument, prvi koji je detaljno ispitao da li su Sjedinjene Države spremne odgovoriti na nuklearne krize koje izbijaju istovremeno ili uzastopno, s kombinacija nuklearnog i nenuklearnog oružja.
Nova strategija, rekao je Vaddi, naglašava "potrebu da se istovremeno odvrate Rusija, NRK i Sjeverna Koreja", koristeći akronim za Narodnu Republiku Kinu.
U prošlosti, vjerovatnoća da bi američki protivnici mogli koordinirati nuklearne prijetnje kako bi nadmašili američki nuklearni arsenal činila se malom. Ali novo partnerstvo između Rusije i Kine i konvencionalno oružje koje Sjeverna Koreja i Iran obezbjeđuju Rusiji za rat u Ukrajini iz temelja su promijenili razmišljanje Washingtona.
Rusija i Kina već zajedno izvode vojne vježbe. Obavještajne agencije pokušavaju utvrditi da li Rusija zauzvrat pomaže sjevernokorejske i iranske raketne programe.
Novi dokument je oštar podsjetnik da će se onaj ko položi zakletvu sljedećeg 20. januara suočiti s promijenjenim i daleko nestabilnijim nuklearnim pejzažom od onog koji je postojao prije samo tri godine.
Ruski predsjednik Vladimir Putin je u više navrata prijetio upotrebom nuklearnog oružja protiv Ukrajine, uključujući i tokom krize u oktobru 2022., kada su Biden i njegovi pomoćnici, gledajući presretnute razgovore između visokih ruskih komandanata, strahovali od vjerovatnoće da nuklearna upotreba može porasti na 50 posto ili čak više.
Biden je, zajedno sa liderima Njemačke i Britanije, natjerao Kinu i Indiju da daju javne izjave da upotreba nuklearnog oružja nema nikakvu ulogu u Ukrajini, a kriza se smirila, barem privremeno.
„Bio je to važan trenutak“, primjetio je u intervjuu Richard N. Haass, bivši visoki zvaničnik State Departmenta i Vijeća za nacionalnu sigurnost nekoliko republikanskih predsjednika i predsjednik emeritus Vijeća za vanjske poslove. „Imamo posla sa Rusijom koja je radikalizovana; Ideja da se nuklearno oružje ne bi koristilo u konvencionalnom sukobu više nije sigurna pretpostavka.”
Kina nuklearno jača
Druga velika promjena proizlazi iz kineskih nuklearnih ambicija. Nuklearna ekspanzija zemlje teče čak i bržim tempom nego što su američki obavještajci očekivali prije dvije godine, vođena odlučnošću predsjednika Xi Jinpinga da odustane od višedecenijske strategije održavanja „minimalnog odvraćanja“ kako bi se dosegla ili premašila veličina arsenala Washingtona i Moskve. Kineski nuklearni kompleks sada je najbrže rastući na svijetu.
Iako je bivši predsjednik Donald J. Trump samouvjereno predvidio da će Kim Jong-un, sjevernokorejski lider, predati svoje nuklearno oružje nakon njihova tri lična sastanka, dogodilo se suprotno. Kim se udvostručio i sada ima više od 60 komada oružja, procjenjuju zvaničnici, i gorivo za još mnogo više.
Ta ekspanzija je promijenila prirodu sjevernokorejskog izazova: kada je zemlja posjedovala samo nekoliko oružja, mogla bi je odvratiti raketna odbrana. Ali njegov prošireni arsenal brzo se približava veličini pakistanskog i izraelskog, a dovoljno je velik da bi, teoretski, mogao koordinirati prijetnje s Moskvom i Pekingom.
Bilo je samo pitanje vremena kada će fundamentalno drugačije nuklearno okruženje početi mijenjati američke ratne planove i strategiju, kažu zvaničnici.
"Naša je odgovornost da vidimo svijet onakvim kakav jeste, a ne onakvim kakav smo se nadali ili željeli da bude", rekao je Narang napuštajući Pentagon. "Moguće je da ćemo se jednog dana osvrnuti i vidjeti četvrt stoljeća nakon Hladnog rata kao nuklearni sukob."
Novi izazov je "stvarna mogućnost saradnje, pa čak i dosluha između naših nuklearno naoružanih protivnika", rekao je.
Nuklearni izazovi nisu tema predsjedničke debate
Do sada u predsjedničkoj kampanji novi izazovi američkoj nuklearnoj strategiji nisu bili tema debate. Biden, koji je veći dio svoje političke karijere proveo kao zagovornik nuklearnog neširenja, nikada nije javno govorio u detalje o tome kako odgovara na izazove odvraćanja rastućih snaga Kine i Sjeverne Koreje. Ne radi ni potpredsjednica Kamala Haris, sada kandidatkinja Demokratske stranke.
Na svojoj posljednjoj konferenciji za novinare u julu, samo nekoliko dana prije nego što je objavio da neće tražiti nominaciju demokrata za drugi mandat, Biden je priznao da je usvojio politiku traženja načina da se uključi u šire kinesko-rusko partnerstvo.
"Da, imam, ali nisam spreman da govorim o detaljima toga u javnosti", rekao je Biden. Nije spomenuo - i nije pitao - kako partnerstvo mijenja nuklearnu strategiju SAD-a.
Od predsjedavanja Harija Trumana, ta strategija se uglavnom fokusirala na arsenal Kremlja. Nove smjernice Bidena sugeriraju koliko se brzo to mijenja.
Kina je spomenuta u najnovijim nuklearnim smjernicama, izdanim na kraju Trumpove administracije, prema neklasificiranom računu dostavljenom Kongresu 2020. Ali to je bilo prije nego što se shvatio obim ambicija Xija.
Bidenova strategija izoštrava taj fokus kako bi odrazila procjene Pentagona da će se kineska nuklearna snaga proširiti na 1.000 do 2030. i 1.500 do 2035., otprilike broj koji SAD i Rusija sada raspoređuju. U stvari, Peking sada ide ispred tog rasporeda, kažu zvaničnici, i počeo je da ubacuje nuklearne projektile u nova polja silosa koja su uočili komercijalni sateliti prije tri godine.
Još jedna zabrinutost
Postoji još jedna zabrinutost oko Pekinga: sada je okončao kratkotrajne razgovore sa Sjedinjenim Državama o poboljšanju nuklearne sigurnosti i sigurnosti - na primjer, dogovorom da se međusobno upozoravaju na predstojeće raketne testove, ili uspostavljanjem vrućih linija ili drugih sredstava komunikacije za osigurati da incidenti ili nesreće ne eskaliraju u nuklearne sukobe.
Jedna diskusija između dvije zemlje održana je kasno prošle jeseni, neposredno prije nego što su se Biden i Xi sastali u Kaliforniji, gdje su pokušali da poprave odnose između dvije zemlje. Oni su se na te razgovore osvrnuli u zajedničkom saopštenju, ali su Kinezi već tada nagovijestili da nisu zainteresovani za dalje razgovore, a ranije ovog ljeta rekli su da su razgovori završeni. Naveli su prodaju američkog oružja Tajvanu, koja je bila u toku mnogo prije nego što su počeli pregovori o nuklearnoj sigurnosti.
Mallory Stewart, pomoćnica sekretara za kontrolu naoružanja, odvraćanje i stabilnost u State Departmentu, rekla je u intervjuu da nas kineska vlada "aktivno sprječava da vodimo razgovore o rizicima".
Umjesto toga, rekla je ona, Peking "izgleda da vadi stranicu iz ruske knjige da će sve dok se ne pozabavimo tenzijama i izazovima u našim bilateralnim odnosima, odlučiti da ne nastave naše razgovore o kontroli naoružanja, smanjenju rizika i neproliferaciji".
U interesu Kine je, tvrdila je, "da spriječi ove rizike od pogrešnih proračuna i nesporazuma".
