Nakon što je gotovo dvije godine proučavala uzroke i posljedice kaotičnog povlačenja američkih snaga iz Afganistana, Bidenova administracija je zaključila - za sve je kriv bivši predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump.
Bijela kuća, naime, objavila je sažetak izvještaja na 12 stranica o povlačenju Amerikanaca i saveznika iz Afganistana. U njemu priznaje da je povlačenje trebalo početi ranije.
Haotično povlačenje iz Afganistana
No, istovremeno odbacuje odgovornost. Za kašnjenja krivi afganistansku vladu i vojsku, Trumpa, američku vojsku i procjene obavještajne zajednice.
Izvještaj je sastavilo američko Vijeće za nacionalnu sigurnost, uz doprinos aktuelnog predsjednika SAD Joea Bidena.
Istraživanje je donijelo još neke nove informacije o najdužem američkom ratu. Međutim, Pentagon (Ministarstvo odbrane SAD) je rekao da cjelovit izvještaj neće biti javno objavljeno.
U sažetku se zamjera pretjerano optimističnim procjenama obavještajne zajednice o spremnosti afganistanske vojske da se odbrani od talibana. Ističe se kako je Biden samo slijedio preporuke vojnih komandanata o povlačenju američkih snaga.
"Jasno je da nismo dobro shvatili stanje stvari u Afganistanu. Talibani su se jako brzo kretali zemljom", rekao je glasnogovornik Bijele kuće John F. Kirby.
On je naglasio da su potezi koje je povukao bivši predsjednik Trump - počevši od njegovog dogovora s talibanima o povlačenju američkih trupa, ishitrenog povlačenja trupa i neuspjeha da podijeli relevantne materijale s Bidenovom administracijom - ostavile Bidena samo s nekoliko dobrih opcija.
Preuzeo dužnost
Kada je Biden preuzeo dužnost u januaru 2021. godine, u Afganistanu je ostalo samo 2.500 američkih vojnika. To je značajan pad u odnosu na 10.000 vojnika, koliko ih je bilo kad je Trump preuzeo dužnost 2017. godine.
Bijela kuća je okrivila sporazum iz februara 2020., koji je Trump postigao s talibanima u Dohi. Kažu da je taj dogovor natjerao SAD da napuste zemlju.
Prema američko-talibanskom sporazumu iz Dohe, otprilike je 5.000 talibanskih zarobljenika pušteno kao uvjet za ono što su trebali biti budući mirovni pregovori između vlade u Kabulu i talibana.
Prema dogovoru, SAD je trebao iz Afganistana ukloniti sve svoje snage do 1. maja 2021. godine.
Biden je odgodio povlačenje do septembra. Međutim, odbio je dalje odgađati, rekavši da bi to produžilo rat koji je trebao puno ranije završiti.
"Predsjednik Biden je naslijedio opći osjećaj degradacije i zanemarivanja", dodao je Kirby.
Brzina kojom su talibani preuzeli zemlju - unatoč uvjeravanjima afganistanske vlade da je sposobna održati stabilnost - pokazuje da američka vlada u budućnosti treba promijeniti način na koji komunicira o rizicima.
Prednost ranijim evakuacijama
"Sada dajemo prednost ranijim evakuacijama kada se suočimo s ponižavajućom sigurnosnom situacijom. Učinili smo to u Etiopiji i u Ukrajini", navodi se u dokumentu.
Washington tvrdi da su pogreške u Afganistana utjecale na njegovo postupanje s Ukrajinom. Bijela kuća kaže da je simulirala najgore moguće scenarije prije rata u februara 2022. godine.
Dodaje da je podijelila sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim obavještajne podatke o namjerama Moskve. To je bilo nekoliko mjeseci prije početka sveobuhvatne ruske invazije.
Biden je u početku branio povlačenje američkih vojnika iz Afganistana kao "izvanredan uspjeh". Proglasio je kraj ere u kojoj je američka vlada koristila vojnu moć "kako bi preuredila druge zemlje".
Ankete su u augustu 2021. pokazivale da većina Amerikanaca podržava povlačenje iz Afganistana. Međutim, samo 29 posto njih podržalo je način na koji je Biden manevrirao povlačenjem.
Biden je naposljetku zatražio reviziju "od vrha do dna" o povlačenju američkih vojnika iz Afganistana.
