Manje je od godinu do predsjedničkih izbora u Sjedinjenim Američkim Državama, a čini se da će 2024. biti repriza 2020. samo u obrnutim ulogama.
Donald Trump bi sada trebao biti republikanski izazivač aktuelnom predsjedniku SAD, demokrati Joeu Bidenu, koji je prošli put porazio Trumpa i naslijedio ga u Bijeloj kući.
Široko je rasprostranjen osjećaj frustracije da birači imaju isti izbor, a sve se čini da ide u poznatom obrascu. Čini se da čak i ankete ukazuju na neizvjesnu utrku, prenosi BBC.
Ali, kao što će vam svaki historičar reći, svašta se može dogoditi u ovih "godinu manje jedan dan" do izbora što bi moglo preokrenuti utrku.
Tako je 1979. talačka kriza vjerovatno stajala predsjednika Jimmyja Cartera ponovnog izbora. A 2020. pandemija je preoblikovala zemlju.
Evo pogleda na četiri stvari koje bi mogla promijeniti tok predstojećih izbora u SAD, prema BBC-u:
Šta ako nezavisni kandidat dobije na snazi?
Ako niste republikanac ili demokrata, vaše šanse da postanete američki predsjednik su manje i od minimalnih. Međutim, kandidati "trećih strana" utjecali su na izbore u prošlosti - i mogli bi to ponovo učiniti 2024.
Još 1992. bogati poduzetnik Ross Perot osvojio je 19% svih glasova. Često mu se pripisuje da je upravo on republikance koštao predsjedničke pobjede.
Godine 2000., kandidat Zelene stranke Ralph Nader osvojio je 97.488 glasova na Floridi, pomažući da pobjeda u ovoj državi padne u ruke Georgea W. Busha.
A neki kažu da je kandidatkinja Zelene stranke Jill Stein naškodila Hillary Clinton 2016. u utrci protiv Trumpa.
Šta ako neko od njih umre prije izbora?
Da, često to čujemo - predsjednik Biden i bivši predsjednik Trump u poodmaklim su godinama, piše BBC.
Na dan inauguracije 2025. Biden će imati 82, Trump 78 godina. Nema naznaka da je bilo koji od njih lošeg zdravlja, ali šta ako im se nešto dogodi uoči izbora?
Pa, odgovor ovisi o tome kada.
Ako se ozbiljno razbole ili umru od sada do Nove godine 2024., mnogo je kandidata s obje strane voljnih boriti se za predsjedničku nominaciju. Međutim, to postaje sve kompliciranije kako države dovršavaju svoja predizborna glasanja.
Ako se najgore dogodi sredinom oktobra 2024., njihovo bi ime i dalje bilo na nacionalnim glasačkim listićima. Prema ustavu, kandidat može bizi izabran čak i ako umre.
Događalo se to i prije - 2000. godine Mel Carnahan se takmičio za američki Senat kad je poginuo u avionskoj nesreći.
Izabran je posthumno, a njegova udovica Jean obavljala je dužnost do vanrednih izbora 2002. godine.
Ako pobjednički kandidat umre nakon dana izbora, ali prije inauguracije, tada bi umjesto njega zakletvu položio potpredsjednik. Zatim bi morali imenovati potpredsjednika da ih zamijeni - kojeg bi trebao odobriti Kongres.
Jako je komplicirano pa se nadajmo da će svi kandidati ostati dobrog zdravlja!
Šta ako eskaliraju sukobi u inozemstvu?
Predsjednik Biden kandidirao se za reizbor opterećen međunarodnim krizama - ruskom invazijom na Ukrajinu i izraelskom ofanzivom protiv Hamasa.
Da ne spominjemo stalno rastući vojni pritisak Kine na zračni prostor Tajvana.
Bidenov tim pokušao je iz toga napraviti političku temu, prikazujući ga kao pouzdanog vrhovnog komandanta. On u anketama ima relativno dobre ocjene za vođenje dva vruća rata.
Međutim, već postoje zabrinjavajući trendovi u predsjedničkoj kampanji - ne samo pad podrške ključnog biračkog tijela mladih demokratskih birača, koji su ljuti zbog Bidenove snažne podrške Izraelu dok palestinske žrtve rastu.
A ako se bilo koji od ovih ratova proširi izvan sadašnjih granica - ako Rusija napadne zemlju članicu NATO-a, ako se naoružane grupe u savezu s Iranom priključe borbi Hamasa protiv Izraela - to bi poništilo računice i pokvarilo izbornu godinu.
Da li bi SAD bile uvučene u sukob - dok sada sjede sa strane kao sila odvraćanja?
Da li bi međunarodni haos naštetio izgledima Bidenovog vjerovatnog suparnika Trumpa? Ili bi Trump dobio podršku birača koji su se zasitili finansiranja i - moguće - ponovne borbe u stranim ratovima?
Mnogi faktori su izvan njihove kontrole, posebno na Bliskom istoku. Nije dobra pozicija za bilo kojeg predsjedničkog kandidata.
Šta ako Donald Trump ode u zatvor?
Bivšeg predsjednika čeka 91 krivična prijava u četiri odvojena suđenja koja će se vjerovatno održati sljedeće godine.
Maksimalne moguće kazne iznose stotine godina iza rešetaka. No, malo pravnih stručnjaka smatra da je to vjerovatno, čak i ako budu osuđen.
Trumpovi advokati bezuspješno pokušavaju odgoditi suđenja do nakon izbora.
Oni znaju da bi pobjeda na izborima vjerovatno značila odgodu suđenja od četiri godine jer većina pravnih mišljenja isključuje krivični progon aktuelnog predsjednika osim u slučaju da ga Kongres opozove.
A čak i da prije izbora ode u zatvor, ništa ne govori da ih ne može dobiti.
To što bi bio osuđeni prijestupnik ne sprečava ga da se kandidira na predsjedničkim izborima - prije 100 godina kandidat je iza rešetaka dobio gotovo milion glasova. To bi očito spriječilo bilo kakvu kampanju, ali ankete pokazuju da se mnogi republikanski birači ne bi pokolebali.
Kad bi bio izabran iz zatvora, možda bi sebi mogao poništiti sve savezne presude, ali ako bude zatvoren u jednom od dva slučaja unutar država, ne bi imao moć učiniti isto. To otvara bizarnu mogućnost da predsjednik bude istovremeno i zatvorenik.
Nalazimo se na zaista neistraženoj teritorij pa se čak i najbolji pravni mozgovi u zemlji češkaju po glavi.
