Monografija "Procjena stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima u Bosni i Hercegovini", publikacija "Sažetak za donosioce odluka" te monografija "Stanje tradicionalnih znanja o biodiverzitetu u Bosni i Hercegovini" predstavljeni su danas na Rektoratu Univerziteta u Sarajevu.
Koordinator projekta Procjene profesorica Senka Barudanović istakla je da je monografija "Procjena stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima u BiH" rezutlat rada više od 100 naučnih radnika sa svih javnih univerziteta u Bosni i Hercegovini.
"Ima iznimno veliki značaj za procese održivog razvoja u Bosni i Hercegovini. U toj monografiji su sažata sva naučna i narodna znanja o biodiverzitetu, odnosno prirodi BiH", navela je.
Barudanović podvlači da monografija ima 800 strana te da je napravljen i sažetak za donosioce odluka, gdje je na puno lakši način preneseno to sažeto znanje.
"To su poruke donosiocima odluka za koje se nadamo da će ih oni preuzeti i koristiti dalje pri donošenju odluka i upravljanju u svim onom procesima koji treba da očuvaju prirodu i prirodne resurse u BiH", navela je.
Rektor UNSA Rifat Škrijelj istaknuo je predan rad naučne zajednice u Bosni i Hercegovini koja je obavila svoj zadatak da postojeće znanje iskaže na kratak, jasan i koncizan način.
"Naučna zajednica je otišla i korak dalje - pripremila je poruke koje su razumljive svima u našem društvu", kazao je.
Rektor UNSA je također naveo da su to poruke koje treba da se prenesu svima a posebno na najviše administrativne nivoe u BiH kako bi nam pomogli u očuvanju budućnosti prirode i ljudi u Bosni i Hercegovini.
On je ovom prilikom zahvalio ministrici Federalnog ministarstva okoliša i turizma Nasihi Pozder na saradnji i podršci projektu, te najavio stalni dijalog naučne zajednice sa donosiocima odluka.
Škrijelj je ovom prilikom svečano predao dokument "Sažetak za donosioce odluka" pomoćniku ministra za Sektor okoliša Mehmedu Ceri, koji ga je preuzeo uime resorne ministrice Nasihe Pozder.
Cero je istaknuo da je riječ o značajnom stručnom dokumentu koji je neophodan i samom Ministarstvu za daljnje aktivosti izrade strategije biodiverziteta. To je obaveza Bosne i Hercegovine prema konvenciji Ujedinjenih nacija, gdje je Federalno ministarstvo okoliša i turizma lokalna institucija koja ima ulogu da koordinira sve institucije u BiH.
"Mogu da kažem sa ponosom da smo jedina zemlja u regiji koja je uradila ovakvu jednu procjenu i možemo biti primjer kako da se pristupi uzimajući u obzir sve naše barijere, prepreke, političke probleme koje imamo. Uspijevamo kao država da realiziramo svoje međunarodne obaveze", istaknuo je Cero.
On je kazao da najveću zaslugu nosi naučna zajednice u BiH na čiji rad se i oslanjalo. Nažalost, kako je istaknuo, biodiverzitet i zaštita prirode nisu top tema u našem društvu.
"Napravljena je varijanta sažetka za donosioce odluka. Kao Ministarstvo uputit ćemo Vijeću ministara na usvajanje i drugim institicijama na korištenje. Jedan ovakav dokument mora biti aktivan, a mi ćemo sa svoje strane uraditi koliko je moguće da dobije upotrebnu vrijednost i da ubuduće razvijamo i druge aktivnosti kad je u pitanju saradnja sa akademskom naučnom zajednicom u BiH", podvukao je Cero.
Monografija je rezultat četverogodišnjeg rada grupe od 105 naučnih radnika iz cijele Bosne i Hercegovine, koji su analizirali društveno značajne naučne informacije i tradicionalno znanje o prirodi i prirodnim resursima u BiH.
Ovaj značajni projekat koji su koordinirali UNEP-WCMC, UNDP i UNESCO, ima za cilj uspostavu validne i kontinuirane naučno-tehničke podrške procesu donošenja odluka.
Također je predstavljena i monografija "Stanje tradicionalnih znanja o biodiverzitetu u Bosni i Hercegovin" čiji su rezultati već uključeni u ukupnu "Procjenu stanja prirode i upravljanja prirodnim resursima u BiH" za koju je UNESCO dao punu stručnu i finansijsku podršku za istraživanje tradicionalnih znanja, iz kojeg je proizašla ova publikacija.
Profesorica Senka Barudanović istakla je da je ovo prva procjena tradicionalnih, odnosno narodnih znanja o prirodi u Bosni i Hercegovini.
"Ta publikacija za nas ima poseban značaj, a ogleda se u tome što mi u BiH gubimo tradicionalna znanja time što nam stanovništvo iz ruralnih krajeva odlazi, iseljava se prema gradovima ili drugim državama svijeta u potrazi za boljim načinom života. To znači da ta znanja nemaju šansu da budu prenesena na sljedeće generacije", istakla je Barudanović.
