Bisera Boškailo, predsjedavajuća programskog savjeta Sarajevskih dana poezije 2024., te član Predsjedništva Društva pisaca Bosne i Hercegovine, uveliko se priprema za 63. Sarajevske dane poezije, koji će biti održani od 1. do 5. oktobra,
Ona je u razgovoru za Raport govorila o svemu što se dešavalo prethodnih dana.
Iz haosa se uvijek stvara nešto novo i dobro, a umire staro
Pripreme za Sarajevske dane poezije odvijaju se u sjeni potresa u Društvu pisaca Bosne i Hercegovine te istupanja nekoliko pisaca.
“63. Sarajevski dani poezije su bit ovog grada i ove zemlje. Nikada nisu prestali od nastanka 1952. godine pa do danas. Održavali su se za vrijeme rata, za vrijeme korone, i preživjet će i ove krahove u Društvu pisaca BiH. U svijetu su globalno krahovi, potresi, pa nije ni čudno da su i u Društvu pisaca BiH. Iz haosa se uvijek stvara nešto novo i dobro, a umire staro.
Ove godine na Sarajevske dane poezije dolaze, kao i mnogih drugih godina, velike zvijezde iz Evrope, regiona i BiH, jedan od najvećih pjesnika Norveške, kojeg je preveo naš Munib Delalić, iz Danske kojeg je prevodila naša Milena Rudeš, iz Njemačke, kojeg je preporučio naš dobitnik “Stećka” Mihael Kriger, iz Srbije mladi Stefan Simić, kojeg ovdje tako svi željno očekuju, iz Hrvatske divni Tomislav Domoćić, iz Crne Gore Kastel… I kao da je tu taj pozitivni pol ovim krahovima. Sarajevo je izdržalo i gore stvari i opstat će i ono što tradicionalno traje 63 godine.
Naravno, pošto sam ostala sama da vučem ove Sarajevske dane, treba mi pomoć Sarajeva i svih ljubitelja lijepe riječi i čuvara kulture u gradu i BiH”.
Željko Ivanković je odbio da primi nagradu "Bosanski stećak". Imate li sad novog laureata i koliko to sve zajedno sad ima smisla?
“Organizacioni odbor je odabrao našeg velikog pjesnika Željka Ivankovića, i mi ostajemo pri tome. Njega će čekati nagrada. Možda on ipak razmisli. To ćemo vidjeti u završnoj svečanoj noći, koja će se održati u Bošnjačkom institutu, 5. oktobra sa početkom u 19 sati”.
Uslijedile su ostavke predsjednice Društva Jagode Iličić, te predsjednice Skupštine Naide Mujkić.
“Nažalost, odustale su od borbe. Ženi u Bosni, a i u svijetu nije nimalo lako da se izbore i dokažu svoje kvalitete. To je slučaj i sa ženama koje se žele boriti i voditi neku instituciju. Moraju biti tri puta jače I bolje od muškaraca da bi uspjele. Ne kažem da se ovdje radi o tome samo, ali žene se bude i takve su nam potrebne u svim porama ako hoćemo da napredujemo. Umjetnici su uvijek bili prije vremena, znači za očekivati je da će se ovo dešavati u Bosni i šire i u drugim segmentima društva. Mene su u nominirali bili za neku Akademiju. Ali dolazi član koji o tome kao odlučuje da me vidi kako izgledam. I kaže: “Bogami si još ljepuškasta i nisi za akademika”. Zamislite to? Eto, tako je to kod nas”.
Šta publici nude ovogodišnji Sarajevski dani poezije?
“Kao što sam već naglasila nova mlada moderna imena i nova poezija. Uz to nismo zaboravili ni mlade pjesnikinje i žene. One će pored ostalih programa proslaviti 80. rođendan Abdulaha Sidrana, nedaleko od njegovog mezara u Ferhadiji, gdje će govortiti stihove kako njegove, tako i svoje. Udruženje “Žena sa knjigom” će biti dio tog programa, kao i u Mostaru”.
Najviše se čita vjerska literatura
Koliko čitaju ljudi u Bosni i Hercegovini?
“Sigurno je da ima ljudi koji čitaju klasike, još uvijek, ili nove strane autore. Naši se manje čitaju, mislim. Danas se mnogi dohvaćaju pera i svi misle da su bolji od drugih, što je i pozitivno. Neka ostaju pisani tragovi. Koliko sam na sajmovima knjiga primijetila čita se vjerska literatura najviše, pa dječija i tek poslije historijske knjige”.
Šta Vi trenutno čitate?
"Istražujem i čitam stare knjige i arhive, kako bih dovršila knjigu “Zašto je bosančica ilirsko pismo”. Imamo tako bogatu istoriju i kulturu, koja je bila ugažena, i to je sada moje polje čitanja i pisanja. Kao univerzitetski profesor Njemačke književnosti i jezika poznajem taj jezik dobro, a na njemu ima mnogo toga što mi nismo znali, pa i to otkuda bosančica, otkuda Goti u Bosni, kako je izgledala Bosna 1530. godine…”.
