Godine 2011, uoči devete godišnjice napada 11. septembra, Centralna obavještajna agencija (CIA) obavijestila je tadašnjeg američkog predsjednika Baracka Obamu da je pronašla najbolje dokaze u posljednjih nekoliko godina koji bi ih mogli dovesti do Osame bin Ladena, osnivača Al-Kaide.
CIA je pratila jednog od najpouzdanijih kurira Al-Kaide do kuće u Abotabadu, Pakistanu, jer su vjerovali da ih može dovesti do mjesta na kojem se nalazi Bin Laden, da bi se ispostavilo da on zapravo živi u toj kući.
Bivši direktor CIA-e John Brennan, koji je bio Obamin glavni savjetnik za antiterorizam, govorio je za AFP o onome što je opisao kao “najtežu, najtajniju i najbolje planiranu operaciju” u svojoj karijeri: o visokorizičnoj operaciji specijalnih snaga u kojoj je 1. maja 2011. ubijen Bin Laden.
CIA je upozorila da njene obavještajne informacije trebaju potvrdu, ali je tokom brifinga zavladao entuzijazam zbog mogućnosti da bude uhapšen najvažniji bjegunac kojeg traže Sjedinjene Američke Države.
Sljedećih mjeseci promatrači CIA-e postajali su sve sigurniji da je visoka, bradata osoba koja je viđena kako šeta po imanju, a zvali su ga “Pacer” (što znači onaj koji mirno korača), bio Bin Laden, iako nisu mogli jasno vidjeti njegovo lice.
Krajem decembra Obama je bio spreman djelovati. U potpunoj tajnosti, službenici Bijele kuće počeli su smišljati operaciju oko makete kompleksa veličine stola.
Jedna od opcija bila je napad navođenim projektilom, s tim da bi ih to ostavilo bez dokaza da su ubili Bin Ladena.
Druga opcija je bila napad helikopterom u mračnoj noći bez mjeseca, što je nosilo sa sobom izrazito velike rizike. Američki vojnici bi mogli stradati u razmjeni vatre ili bi mogli ući u sukob s pakistanskim vojnicima, koji nisu bili obaviješteni o operaciji.
Kako su pripreme napredovale početkom 2011. godine, viši CIA-in stručnjak za slučaj Bin Ladena bio je 70 posto siguran da je Pacer zaista Bin Laden, dok je druga procjena dala samo 40 posto za tu mogućnost. Ali još uvijek nije postojalo čvrsto uvjerenje vezano za identitet.
”Naravno, nismo imali toliko obavještajnih informacija koliko bismo željeli”, kazao je Brennan. Međutim, dodao je, ”nije bilo ničega što bi se protivilo stavu da je to Bin Laden. I to je ono što smo tražili, bilo kakav pokazatelj da Pacer nije niko drugi osim Bin Ladena.”
U četvrtak, 28. aprila 2011. godine, Obama se sastao s visokim dužnosnicima u podzemnom operativnom centru Bijele kuće.
Brennan se prisjeća da je “Obama želio saslušati stavove svih.” Među onima koji su se protivili operaciji bili su ministar odbrane Robert Gates i Joe Biden, trenutni američki predsjednik koji je u to vrijeme bio Obamin potpredsjednik, ali je većina bila za operaciju.
Sljedećeg jutra Obama je dao zeleno svjetlo specijalnim snagama za napad u nedjelju popodne po američkom vremenu, dok je Brennan nastavio s preispitivanjem plana.
“Stalno preispitujete u mislima, kako biste bili sigurni ne samo u ono što ste do sada učinili, već i u ono što će se dogoditi sljedeći dan, te da budete sigurni da su uzeti u obzir svi mogući aspekti”, rekao je Brennan za AFP.
Visoki sigurnosni i odbrambeni dužnosnici okupili su se u nedjelju u operativnom centru radi priprema.
Dok su helikopteri kretali iz Afganistana na 90-minutni let do Abotabada, dužnosnici su se okupili u sporednoj sobi gdje je brigadni general Brad Webb pratio događaje na laptopu, komunicirajući direktno sa komandantom specijalnih operacija admiralom Billom McRavenom.
Na poznatoj fotografiji iz Bijele kuće vide se Obama, Biden, Brennan i drugi dužnosnici okupljeni oko Webba, prateći nervozno u tišini preko video snimka šta se dešava tokom operacije.
Jedan od helikoptera se srušio tokom slijetanja, i trebalo je poslati drugi kao podršku, dok unutar samog kompleksa nije bilo video prijenosa.
Nakon otprilike 20-ak minuta, “McRaven je od napadača dobio rečenicu Geronimo, Geronimo”, rekao je Brennan, što znači ja je Bin Laden bio mrtav.
Brennan se prisjeća da je prva reakcija bila olakšanje. “Nije bilo aplauza ili slavlja. Bio je to osjećaj postignuća”.
Brennan priznaje da je to bila rizična operacija. “Ali, kao što je predsjednik rekao, čak i ako su šanse bile pola-pola, to je bila najbolja prilika koju su Sjedinjene Američke Države imale ikad da uhvate Bin Ladena.”
“To je definitivno bio pravi rizik koji se morao poduzeti u pravo vrijeme”, tvrdi on.
