Politika

Bivši visoki predstavnici traže da se BiH što brže primi u EU, traže da se Srbiji oduzme status kandidata za učlanjenje

Bivši visoki predstavnici Christian Schwarz-Schilling i Valentin Inzko traže od Evropske komisije da se BiH “brzo i nebirokratski” primi u EU.

Od NATO-a zahtijevaju garancije da će zaštititi stanovništvo BiH. Smatraju i da se Srbiji “treba oduzeti status kandidata za učlanjenje”.

– 24. februar 2022. predstavlja crni dan u historiji Evrope jer postoji opasnost da bi ovakva agresija na jednu suverenu državu mogla potaknuti druge diktatore na slične korake – ovim riječima su se dva bivša visoka predstavnika u BiH obratili predsjednici Evropske komisije, reagujući na dramatičan razvoj situacije u Ukrajini i napade ruske vojske na civilne ciljeve.

Pregovori o učlanjenju bez odlaganja

S obzirom da su se za hitan prihvat Ukrajine u EU založile članice EU: Bugarska, Češka, Estonija, Latvija, Litvanija, Poljska, Slovačka i Slovenija – sada je, smatraju bivši visoki predstavnici, trenutak da se sa zemljama zapadnog Balkana, koje teže članstvu u EU, započnu pregovori o učlanjenju bez odlaganja. To se mora odnositi i na BiH i to bi morala biti pouka iz dešavanja tokom posljednjih šest dana, kaže se u zajedničkom apelu Inzka i Schwarz-Schillinga upućenom predsjednici Evropske komisije.

– EU bi trebala što brže i nebirokratski primiti BiH u EU – smatra Schwarz-Schilling i dodaje kako Evropljani imaju i moralnu obavezu prema BiH.

“NATO ima obavezu da djeluje u BiH”

Dvojica bivših visokih predstavnika u BiH ukazuju kako NATO i EU sa svojim EUFOR-trupama imaju kako mandat, tako i obavezu prema BiH.

– Ona proizilazi iz Dejtonskog mirovnog sporazuma i sporazuma Berlin plus (sporazum o zajedničkom vojnom djelovanju između NATO i EU) i nalaže očuvanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta BiH, i pored toga što ova zemlja nije članica NATO ili EU – kaže Inzko.

I pored te obaveze, oni pozivaju NATO i generalnog sekretara Jensa Stoltenberga da pruži „snažne garancije stanovništvu BiH da neće biti ostavljeni na cjedilu, kao prije 30 godina. Od njega traže i da „poduzme neophodne korake u cilju sprečavanja prijetnji postojanju BiH”.

– Niko ne zna koji su sve Putinovi ciljevi. Zato Vas molimo da učinite sve što je u Vašoj moći da zaštitite BiH. Njeni građani moraju dobiti garancije NATO u slučaju da se rat proširi na Zapadni Balkan – kaže Incko.

Inzko ne vjeruje da se „Putin i Lavrov ujutro bude sa mislima o Banjoj Luci”, ali to ne mora da znači da se ona jednoga dana ne bi mogla naći na dnevnom redu, prenosi DW.

Stoga, visoki predstavnici traže slanje NATO trupa na Brčko-koridor i granicu BiH sa Srbijom, pozivajući se na Stoltenbergovu nedavnu izjavu: „Kremlj pokušava da NATO i EU dovede u situaciju da pruže manje podrške svojim partnerima i zato naš kolektivni odgovor mora biti davanje još veće podrške zemljama kao što su BiH , Moldavija i Gruzija kako bi im pomogli da uspiju u svojim demokratskim reformama i putu koji su sami odabrali”.

Srbiji oduzeti status kandidata?

Incko i Švarc-Šiling idu i korak dalje. Smatraju da bi Srbiju, koja odbija uvesti sankcije Rusiji, trebalo isključiti iz kandidature za članstvo u EU.

Pozivaju se na prvog visokog predstavnika u BiH Carla Bildta, koji je prije nekoliko dana na tviteru napisao da se Srbija svojim stavom prema Rusiji „diskvalifikuje iz procesa učlanjenja“, kao i da „za zemlje, koje ne dijele evropske vrijednosti, zapravo nema mjesta u EU”.

– Slažem se sa Carlom Bildtom – kaže Valentin Incko za DW, „ali mogao je to reći i ranije“.

Pisma Stoltenbergu i Ursuli von der Leyen kao i zajednički apel visoki predstavnici uručili su Generalnom konzulatu BiH u Frankfurtu.



Povezani postovi:

Pretplati se
Notify of
guest
0 Comments
Inline Feedbacks
Pogledaj sve komentare