Nakon dvije godine tišine Valentin Inzko direktno je prozvao Tužilaštvo Bosne i Hercegovine jer ne procesuira negatore genocida i one koji veličaju osuđene ratne zločince.
Bivši visoki predstavnik u našoj zemlji zbog djelovanja Milorada Dodika i RS smatra da je vrijeme za sankcije.
Inzko za Mrežu poručuje da u Evropskoj uniji nema mjesta za negatore genocida.
Dvije godine od zabrane negiranja genocida
„Za mene je Srebrenica najveća katastrofa, prestrašno i nepojmljivo za normalnog čovjeka“, kaže Inzko o genocidu počinjenom prije 28 godina.
Dvije su godine otkako je Inzko nametnuo izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranio negiranje genocida i veličanje ratnih zločina.
Inzko navodi kako se, prema nekim statistikama, negiranje genocida smanjilo za oko 80 posto, ali da i dalje postoji.
"Međutim, pravda je dostižna i svako mora pred njeno lice. Ona ne radi na sprint već na duge pruge", poručuje Inzko.
Ilustrira to činjenicom da su nedavno izrečene presude oko 100 godina dvojici nacista iz Drugog svjetskog rata:
„Tako će se desiti i u vezi sa Srebrenicom, ali i drugim velikim pokoljima koji se mogu kvalificirati kao genocid, poput Prijedora. Pravda će biti postignuta i u to sam siguran.“
Upitan da prokomentira zašto Tužilaštvo Bosne i Hercegovine ne procesuira prijave u vezi s negiranjem genocida ili ih čak odbacuje, Inzko kaže:
"Ne znam kako oni razmišljaju. U Njemačkoj poslije Drugog svjetskog rata to je radila međunarodna zajednica, a poslije nje sama Njemačka.
Degutantni postupci
Tužilaštvo mora da se pita zašto nije procesuiralo neke političare, neke građane, jer je bilo očigledno da negiraju genocid. Neki čak prave i šale u vezi s tim. To je zaista degutantno, ali siguran sam da će Tužilaštvo u budućnosti biti striktnije, profesionalnije i da će doći i do tih procesuiranja“, kaže Inzko.
Ističe kako ne smije biti opravdanje nedostatak sudske prakse u procesuiraju negiranja genocida, jer takve prakse postoje u međunarodnim sudovima.
Uz to, postoji i dosta dobra dokumentacija - od Prijedora, Višegrada do Srebrenice - koja će poslužiti za procesuiranje ostalih zločina.
Prema njegovim riječima, političari na visokim funkcijama koji negiraju genocid misle kako će na taj način dobiti neke političke poene, ali dugoročno oni gube, pogotovo u očima Evropske zajednice.
„Ursula von der Leyen je poručila da za one političare koji veličaju ratne zločince nema mjesta u EU. Možda će neki političar reći da ga ne interesuju EU i vladavina prava.
Ali, nijedan političar ne želi da bude u izolaciji, da ga niko ne prima. Da nigdje ne može da putuje. EU je tu potpuno jasna“, naglasio je Inzko.
Navodi kako je jedna od prvih reakcija EU na negiranje genocida i zločina uskraćivanje sredstava RS za koridor 5c. Smatra da će ih biti još.
„Za veličanje genocida i zločinaca nema mjesta u Evropi, ali moramo biti svjesni da u svijetu postoji "takmičenje konflikata". U tom "takmičenju" ljudi su zaboravili na Bosnu i Hercegovinu.
Međutim, sada se fokus vraća, pogotovo nakon invazije Rusije na Ukrajinu i tu možemo očekivati više koncentracije na Bosnu i Hercegovinu“, smatra Inzko.
Komentirao je i izjave domaćih političara u kojima zločince promoviraju u heroje te da pojedini visoki zvaničnici, poput ministrice obrazovanja u Vladi FBiH Sanje Vlaisavljević, smatraju da ratne zločince treba rehabilitovati.
„Dario Kordić je ratni zločinac. Osuđen je i odležao 17 godina. Ali on ostaje ratni zločinac i zločin ostaje zločin, bez obzira na to da li je on sad na slobodi ili nije, bez obzira na to da li je, kako kaže, sreo Isusa i imao neke vizije u zatvoru“, dodaje Inzko.
Spomenuo je i Hatidžu Mehmedović.
„Ona je izuzetna i mudra žena. Izgubila je u Srebrenici 32 rođaka, muža, dva sina, oca… i ona je rekla da Srebrenica treba biti mjesto pomirenja i oprosta.
Spisak zločina
Rekla je da je oprost najveći dokaz ljubavi. Čak je govorila o tome da bi Srbi počinioci masakra i ubice mogli doći privatno na to groblje, pokajati se i tražiti oprost.
I njima bi bilo na taj način lakše. Ona nikada nije govorila o osveti“, podsjetio je Inzko.
Govori kako je čitao stenograme sjednica Skupštine RS te kako je na jednoj sjednici 1992. Ratko Mladić upozorio prisutne da je ono što namjeravaju uraditi genocid.
„Jasno je rekao da je to genocid i to znaju svi, i ljudi koji su tamo sjedili, ali ga oni i danas veličaju kao heroja i osnivača RS. Međutim, to će prestati“, ocjenjuje Inzko.
Na opasku da već dvije godine imamo zakon koji zabranjuje negiranje genocida, a da Tužilaštvo Bosne i Hercegovine nije uspjelo podići niti jednu optužnicu, Inzko kaže kako je to neshvatljiv.
Neshvatljiva mu je i činjenica da postoji spisak ratnih zločina koji je Međunarodni tribunal u Haagu predao domaćem tužilaštvu, koji su nedvojbeni i kristalno jasni, ali se ne procesuiraju.
Tu je domaće tužilaštvo potpuno zakazalo, istakao je on.
Zahtjev žrtava da – ako to već ne čini domaće tužilaštvo – procesuiranja zločina i genocida preuzme visoki predstavnik u BiH Inzko ocjenjuje kao posljednju mogućnost.
„Postoje još druge mogućnosti. Evropska unija ima direktivu da se ratni zločinci ne smiju glorificirati, a zločini ne smiju se relativizirati.
Možda će EU sada uvesti sankcije i to bi bio još jedan stepen, ali najbolje bi bilo da domaće tužilaštvo radi svoj posao“, poručuje Inzko.
