BH EKONOMIJA

Blagi oporavak ekonomije i slabljenje inflacije u BiH u naredne dvije godine

Prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 odsto
FOTO: Ilustracija/Business Magazine

U naredne dvije godine očekuje se oporavak ekonomske aktivnosti i dalje slabljenje inflatornih pritisaka, naveli su iz Centralne banke BiH komentarišući najnovije projekcije inflacije i BDP-a.

Tako su naveli da prognoziraju inflaciju od 6,3 odsto, što je za 1,4 procentna poena niže u odnosu na projekciju iz maja, dok je očekivani rast realnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) nepromijenjen i iznosi 1,6 odsto.

"U narednoj godini, usljed novih informacija o slabljenju spoljne tražnje, ali i perzistentne inflacije koja umanjuje realnu potrošnju domaćinstava, predviđa se nešto niži realni ekonomski rast u odnosu na majski krug projekcija, do nivoa od 2,1 odsto", istakli su iz Centralne banke BiH.

Dodali su da, prema prvim procjenama, rast ekonomske aktivnosti bi mogao biti intenziviran 2025. godine pri stopi od 3,5 odsto.

"I dalje naglašavamo da se ekonomija ne nalazi u klasičnom poslovnom ciklusu, te da su procijenjene vrijednosti realnog BDP-a, njegovih komponenti i ostalih makroekonomskih varijabli, izložene izuzetno visokom stepenu neizvjesnosti. Ocjenjujemo kako su rizici za inflaciju iznad prognozirane viši u odnosu na prvi krug projekcija u ovoj godini. Geopolitički globalni rizici vrše pritisak na cijene energenata i ostalih sirovina na svjetskom tržištu. Takođe, najveći dio inflatornih pritisaka je trenutno posljedica rasta domaćih cijena, a moguć je i dalji rast cijena energije i rada na domaćem tržištu", kazali su iz Centralne banke.

Slaviša Raković, ekonomski analitičar, rekao je za "Nezavisne novine" da ovi podaci ukazuju da je potrebno propitati se šta je uopšte pokretač ove svjetske inflacije.

"Ovakva inflacija, u smislu visine, trebalo je da da bolje rezultate u smislu rasta, tako da je sve ovo što se dešava apsolutno van šema predvidivosti. Za rast BDP-a potrebne su investicije i domaće i strane, ali očigledno je da su investicije u blagom zastoju. S druge strane, BiH je takva zemlja, ako gledamo regiju, koja najmanje čini da investicije budu atraktivne", pojasnio je Raković.

Ekonomista Igor Gavran kaže da sve govori komentar o "intenziviranom rastu od 3,5 odsto" kao "najoptimističniji scenario" u cijelom razmatranom periodu.

"Mi smo tako nisko pali da tim tempom rasta ni naši unuci nemaju šta čekati ni čemu se nadati, a kamoli mi. Mi već toliko godina imamo prosječno mizeran rast (bilo je statističkih izuzetaka, ali samo fiktivnih, jer kakvu vrijednost ima viša stopa rasta jedne godine ako je prethodne bila recesija). A takozvano usporavanje inflacije, čak i ako se ostvari, opet znači samo nastavak rasta cijena. Nema suštinskog poboljšanja bez pada cijena", rekao je Gavran.

Dodao je da je nerealno da će primanja toliko rasti da nadoknade sva poskupljenja, a ogroman broj građana uopšte nema redovna i normalna primanja.

"I sve ove procjene i ovako skromne i obeshrabrujuće može kao kulu od karata srušiti povećanje cijene struje koje se očito priprema što se tiče unutrašnjih faktora. Vanjski poput cijene nafte ili plina nisu pod našom kontrolom, ali bi barem djelimično mogli biti da, recimo, vlasti konačno stave u funkciju naftne terminale i akumuliraju rezerve goriva za slučaj novog znatnog rasta cijena. Nedavno su se u FBiH pohvalili obnovom upravne zgrade terminala, što je kao loš vic. Pa zar je stvarno prioritet i osnovna svrha te firme nečija kancelarija ili su sami terminali i rezerve nafte?", naglasio je Gavran.

Dodao je da ni ove procjene i stanje koje vidimo oko sebe ne daju osnova za optimizam.

"U najmanju ruku nagovještavaju nastavak agonije ako i ne bude daljeg pogoršanja. Da bismo umjesto toga imali poboljšanje i promjene koje će voditi mnogo boljim rezultatima od ovih prognoza, morali bismo imati ozbiljne ekonomske reforme, ali tome nema ni naznaka. Izvoz nam kontinuirano pada, a jedina reakcija vlasti je konstatacija da je to posljedica krize u EU kao našem najvećem izvoznik tržištu. Kao da ostatak svijeta ne postoji i mi moramo čekati oporavak EU da bismo izvozili", zaključio je Gavran.