Američki State Department objavio svoj godišnji izvještaj o vjerskim slobodama širom svijeta. U izvještaju američki državni sekretar Antony Blinken, između ostalog, dotakao se i međunarodnih vjerskih sloboda u BiH u 2021. godini.
On je u svom izvještaju naveo kako politički lideri, iako su bili uključeni u pregovore o izbornom paketu, nisu na kraju godine postigli dogovor. Potom je naveo sve vjerske diskriminacije koje su se desile u Bosni i Hercegovini, kao i to koje vjerske organizacije mogu slobodno djelovati.
Odluke Evropskog suda
"Ustav Bosne i Hercegovine, ali i entitetski ustavi, predviđaju slobodu vjerskog mišljenja i praktikovanja, zabranjuju vjersku diskriminaciju i dopuštaju da registrirane vjerske organizacije slobodno djeluju. Kada je riječ o Distriktu Brčko, on slijedi nacionalni zakon o vjerskim slobodama. Potom, bitno je napomenuti da Ustav Federacije proglašava vjeru “vitalnim nacionalnim interesom” konstitutivnih naroda. Ustav RS utvrđuje Srpsku pravoslavnu crkvu (SPC) kao “Crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjeroispovijesti", navodi se u izvještaju.
Između ostalog, u izvještaju se navodi da Vlada ponovno nije postupila u skladu s odlukom Evropskog suda za ljudska prava (ECHR) iz 2009. godine kojom se od traži da otvori ove pozicije drugim manjinama.
"Uprkos tome što su politički lideri u BiH bili od samog početka uključeni u pregovore o izbornom i ograničenom paketu ustavnih reformi nisu uspjeli postignuti dogovor. Naime, ovi pregovori bi prema međunarodnim stručnjacima uključivala provedbu sudske odluke. Dakle, prema tom zakonu, niti jedna muslimanska skupina ne smije registrirati ili otvoriti džamiju bez odobrenja Islamske zajednice koju priznaje vlada. Vlada nije odobrila ponovno osnivanje dvije zajedničke ambasade potrebne za provedbu sporazuma između države i Katoličke crkve i SPC-a. Ono što je ključno napomenuti da niti jedna vjerska skupina nije dostavila izvještaj o napretku u nastojanjima se dobije povrat imovine oduzete tokom komunističkog perioda.
Nošenje marame na poslu
Kako navode državne službe, jedino je Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice ostvarilo djelomičan napredak u provedbi odredbi nacionalnog zakona o vjerskim slobodama, uključujući prijedloge za rješavanje pitanja prava na mirovinu, invalidninu i zdravstveno osiguranje za vjerske službenike, uprkos obećanju da će to učiniti 2019.
U izvještaju je podsjetio da Predsjedništvo BiH nije razmotrilo i odobrilo prethodni dogovoreni sporazum. Tim sporazumom bi se muslimanima obezbjedilo isticanje vjerskih obilježja.
"Tada je član Predsjedništva BiH Milorad Dodik naveo je da će upravo tim sporazum se omogućiti više prava muslimanima nego drugim zajednicama. Islamska zajednica je odmah reagirala, te kazala kako to nije tačno.
Međutim, uslijedile su reakcije i manjinskih vjerskih skupina, koji u prijavama naveli kako ih vlasti diskriminiraju u pružanju usluga i zaštite. Tokom 2020. godine dva suda odbacila su tužbu vojnika zbog kako oni kažu navodne vjerske diskriminacije. Tada je Ministarstvo odbrane zabranilo nošenje marame na poslu", navodi se u izvještaju.
Podsjetimo, advokati vojnika podnijeli su žalbu Ustavnom sudu, gdje je slučaj bio u toku do kraja godine. U izvještaju Evropske komisije o BiH za 2021. najviše se govori o kontinuiranoj etničkoj segregaciji i diskriminaciji u obrazovnom sistemu.
Podaci OSCE-a iz 2020. godine pokazuju da su sudovi donijeli odluku u pet slučajeva koji su uključivali vjersko motivirane incidente od 2020. i ranije.
Međureligijsko vijeće BiH (IRC) zabilježilo je 23 prijavljena djela vandalizma nad vjerskim objektima i tri incidenta protiv vjerskih službenika, ali je ocijenilo da je broj stvarnih incidenata vjerojatno mnogo veći.
Nepoznati počinitelj pucao je u februaru 2021. na Aladža džamiju u Foči, nacionalni spomenik. U Kantonu 10 nekoliko imama je verbalno vrijeđano, a u maju je nepoznata osoba poprskala grafite koji vrijeđaju Isusa na zidove katoličke crkve Svetog Ante u Bihaću. U augustu su vandali razbili prozore na pravoslavnoj crkvi u blizini Kupresa i prevrnuli nadgrobni spomenik njezinu osnivaču.
Iz Jevrejske zajednica su izvijestila o pojačanom antisemitskom govoru na internetu. OSCE je izvijestio o 16 incidenata usmjerenih na muslimane i 27 na kršćane (katolike, adventiste i pravoslavce) u 2020. (najnoviji podaci). Incidenti, koji su svi prijavljeni policiji, uključivali su prijetnje vjerskim vjernicima i dužnosnicima, uključujući katoličkog kardinala Vinka Puljića, ometanje vjerskih obreda i vandalizam.
Ambasador SAD u BiH se u februaru sastao s članovima Predsjedništva BiH. U razgovoru im je kazao kako treba da pomognu u donošenju okvirnog zakona koji će regulirati povrat vjerske imovine oduzete u vrijeme komunizma.
Potom, ambasador se u junu u Mostaru sastao s biskupom mostarske Duvanjske biskupije Petrom Palićem, mostarskim muftijom Salemom efendijom Dedovićem i pravoslavnim biskupom Dimitrijem, prvi put nakon nekoliko desetljeća da su se ti dužnosnici sastali zajedno. Razgovarali su o međureligijskom dijalogu, poslijeratnom oporavku i pomirenju", navodi se u izvještaju.
Oduzeto državljanstvo
U nastavku izvještaja se navodi kako SAD procjenjuje da je ukupna populaciju u BiH oko 3,8 miliona, ali napominju da su to podaci iz 2021. godine. Prema posljednjem popisu stanovništva, provedenom 2013. godine, muslimani čine približno 51 posto stanovništva, srpski pravoslavci 31 posto, Hrvati 15 posto, a ostali, uključujući protestante i židove, 3 posto.
Dodaje se u izvještaju da Aneks IV Daytonskog mirovnog sporazuma osigurava slobodu misli i vjere. U njemu se propisuje da nikome ne smije biti oduzeto državljanstvo na temelju vjere i da sve osobe uživaju ista prava i slobode bez diskriminacije u pogledu vjere.
"Propisuje da su vjerske zajednice jednake pred zakonom i slobodne u upravljanju svojim vjerskim poslovima i održavanju vjerskih obreda, otvaranju vjerskih škola i održavanju vjeronauka u svim školama, obavljanju komercijalnih djelatnosti, primanju darova te osnivanju i upravljanju zadužbinama u skladu sa zakonom.
Također, Distrikt Brčko slijedi nacionalni zakon o vjerskim slobodama.
Nacionalni zakon o vjeri osigurava slobodu savjesti i daje pravni status “crkvama i vjerskim zajednicama”. Da bi stekle službeni status priznate vjerske zajednice, vjerske se skupine moraju registrirati. Ustavi BiH, entiteta Federacije i entiteta RS navode da je registriranim vjerskim organizacijama dopušteno slobodno djelovanje.
Neregistrirane vjerske skupine mogu se okupljati kako bi prakticirali svoju vjeru, ali nemaju pravni status i ne mogu se predstavljati kao vjerska zajednica.
Registracija daje brojna prava vjerskim zajednicama koja nisu dostupna onima koje se ne registriraju, uključujući pravo na provođenje zajedničkih akcija kao što su dobrotvorni rad, prikupljanje sredstava, te izgradnja i zauzimanje bogomolja. Zakon navodi da crkve i vjerske zajednice služe kao reprezentativne institucije i organizacije vjernika, utemeljene u skladu s vlastitim propisima, učenjima, uvjerenjima, tradicijama i običajima. Zakon priznaje pravni status četirima “tradicionalnim” vjerskim zajednicama: Islamskoj zajednici, SPC, Katoličkoj crkvi i Židovskoj zajednici. Ministarstvo pravde BiH vodi jedinstveni registar svih vjerskih zajednica.
Prema zakonu, svaka skupina od 300 ili više punoljetnih građana može podnijeti zahtjev za registraciju nove vjerske zajednice ili crkve putem pisanog zahtjeva Ministarstvu pravde.
Država priznaje Islamsku zajednicu kao jedini vrhovni institucionalni vjerski autoritet za sve muslimane u zemlji, uključujući imigrante i izbjeglice, kao i za Bošnjake i druge muslimanske državljane koji žive izvan zemlje koji prihvaćaju autoritet Islamske zajednice. Prema zakonu, nijedna islamska skupina ne smije se registrirati pri Ministarstvu pravde ili otvoriti džamiju bez dozvole Islamske zajednice.
Zakon o vjeri navodi da crkve i vjerske zajednice moraju plaćati poreze i doprinose na primanja svojih zaposlenika (mirovinsko, zdravstveno i invalidsko osiguranje). U Federaciji, dva od 10 kantona – Zapadnohercegovački i Hercegovačko-neretvanski kanton – uključuju vjerske službenike u svoj sistemzdravstvenog osiguranja. Kanton Sarajevo ne uključuje vjerske djelatnike u svoj sistem zdravstvenog osiguranja, ali takvo osiguranje nudi vjerskim službenicima po povoljnijim odredbama od onih koje su dostupne ostalim građanima. RS osigurava mirovinsko i invalidsko osiguranje vjerskim radnicima dok tamo imaju prebivalište.
Krivični zakoni sve tri upravne jedinice BiH reguliraju zločine iz mržnje. Odredbe ovih kodeksa definiraju zločine iz mržnje kao svako kazneno djelo počinjeno zbog vjerskih uvjerenja ili raznih drugih faktora. Kazneni zakoni također propisuju da se ovi motivi smatraju otegotnim okolnostima kaznenog djela osim ako sam zakon ne propisuje strože kazne.
Islamska zajednica, SPC i Katolička crkva razvijaju i odobravaju vjerske nastavne planove i programe širom zemlje. Državne škole nude vjeronauk u religiji većine učenika škole, uz neke iznimke.
U pet kantona s bošnjačkom većinom u Federaciji, osnovne i srednje škole nude islamsku vjeronauku kao kurs dva puta sedmično. Alternativno, studenti mogu pohađati kurs iz etike. U kantonima s hrvatskom većinom, hrvatski učenici u osnovnim i srednjim školama mogu pohađati izborni kurs katoličkog vjeronauka dva puta sedmično ili pohađati kolegij iz etike. U pet osnovnih i 10 srednjih katoličkih škola rasprostranjenih po cijeloj Federaciji i RS-u koje nemaju hrvatsku većinu, roditelji mogu izabrati ili izborni predmet katoličke vjeronauke ili kolegij iz etike. Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo nudi pravoslavnu i protestantsku vjeronauku uz nastavu koja se nudi muslimanskoj i katoličkoj zajednici. Ministarstvo prosvjete RS nudi izbornu pravoslavnu vjeronauku u srednjim školama, ali učenici imaju mogućnost pohađanja kolegija iz etike. I u RS i u Federaciji, kao iu Brčkom, učenici koji pripadaju registriranoj vjerskoj zajednici koja je manjina u školi mogu se upisati na predmet koji pripada toj vjerskoj zajednici ako ima najmanje 18 zainteresiranih učenika.
Građanska i politička prava
Ustav BiH predviđa zastupljenost tri glavne etničke skupine – Srba, Hrvata i Bošnjaka – u vladi i oružanim snagama. Ustav ne spominje izričito zastupljenost vjerskih skupina, iako je svaka etnička pripadnost spomenuta u ustavu povezana s određenom vjerskom skupinom.
Zakon protiv diskriminacije zabranjuje isključivanje, ograničavanje ili preferencijalni tretman pojedinaca posebno na temelju vjere pri zapošljavanju i pružanju socijalnih usluga u državnom i privatnom sektoru.
Država je potpisnica Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima", navodi Blinken u svom izvještaju.
Naime, Predsjedništvo BiH trebalo je 18. oktobra uzeti u razmatranje sporazum između države i Islamske zajednice iz 2015. godine koji će, ako ga odobri Predsjedništvo BiH priznati i regulirati islamska ograničenja u obredima u javnim institucijama. Tu se podrazumijeva da zaposlenicima u javnom i privatnom sektoru obezjbedi smještaj za dnevni namaz, slobodno vrijeme za pohađanje namaza petkom i slobodno vrijeme za jednokratno putovanje u Meku na hadž.
"Član Predsjedništva Milorad Dodik, međutim, zatražio je da Predsjedništvo ne pristupi sporazumu, navodeći javno da će sporazum dati veća prava muslimanima nego drugim vjerskim skupinama. Do kraja godine Predsjedništvo nije uzelo u obzir sporazum niti se konzultiralo s Islamskom zajednicom kako bi se riješila zabrinutost oko njega", a potom se osvrnuo na tužbu Emele Mujanović Kapidžije, uposlenice Oružanih snaga BiH:
"Sud BiH je 23. februara odbio tužbu vojnike Emele Mujanović Kapidžije iz 2020. godine, koja je navela da ju je Ministarstvo obrane diskriminiralo i povrijedilo vjersku slobodu zabranom nošenja marame na poslu. Kapidžija je podnijela apelaciju Apelacionom vijeću Suda BiH, koje je 19. aprila apelaciju odbilo. U njeno ime je 25. maja apelaciju Ustavnom sudu BiH podnijela Komisija za slobodu vjere Islamske zajednice. Na kraju godine slučaj je bio na čekanju. Kapidžija je ostala pripadnica Oružanih snaga BiH, ali nije mogla nositi maramu na svom radnom mjestu u Ministarstvu odbrane do odluke Ustavnog suda.
Ustavni sud je 2. decembra odlučio u donijeti presudu u korist zamjenika predsjedavajućeg Doma naroda BiH Bakira Izetbegovića kojom se traži revizija odredbi Pravilnika o službi u Oružanim snagama BiH o zabrani brade. Naime, Sud je pravomoćnom presudom utvrdio da je zabranom povrijeđeno pravo na privatnost i pravo na slobodu vjeroispovijesti zajamčeno Ustavom BiH i Evropskom konvencijom o ljudskim pravima.
Vlada BiH je 5. juna završila rušenje srpske pravoslavne crkve izgrađene bez dozvole na imanju nane Fate Orlović. Advokat koji zastupa Fatu Orlovića potvrdio je da joj je Vlada RS isplatila 5.000 eura (5.700 dolara), a za 13 njenih rođaka isplaćeno je po 2.000 eura (2.300 dolara).
Teret za vjerske zajednice
U febaruaru je Jakob Finci, predsjednik Židovske općine u zemlji, rekao medijima da je BiH jedina zemlja u regiji koja nije učinila ništa da se riješi problem restitucije i da restitucija neće biti financijski teret za zemlju. Rekao je da nedostatak rješenja predstavlja teret za vjerske zajednice, jer bi im sporna imovina mogla biti važan i prijeko potreban izvor prihoda.
Potom u svom izvještaju Blinken se dotakao i Evropske komisije o BiH iz 2021. godine u kojoj se navodi da vlasti nisu ispunile zahtjeve sudskih odluka da dovrše ili primijene zajednički osnovni nastavni plan i program ili da postignu napredak u eliminaciji prakse “dvije škole pod jednim krovom”, gdje su djeca u istoj školi bila odvojena na temelju etničke pripadnosti. Dodaje se kako prema nevladinim organizacijama i medijskim izvješćtajima roditelji različitih vjera širom zemlje nastavili su slati svoju djecu na sate vjeronauka u javnim školama kako bi izbjegli da se njihova djeca izdvajaju od druge djece koja su pohađala nastavu i da budu izložena pritisku vršnjaka.
Detaljan izvještaj možete pročitati ovdje.
