Zračne snage Izraela (IAF) "dramatično" su povećale sposobnost svojih najmodernijih borbenih aviona za napad na Iran, objavio je ovih dana Jerusalem Post.
Konkretno, Izrael je povećao dolet na svojim F-35-icama, borbenim avionima pete generacije koji imaju znatno smanjeni radarski odraz što im (u teoriji) omogućuje djelovanje duboko unutar neprijateljskih linija bez da ih zapazi neprijateljska protuzračna odbrana. S povećanim doletom, tvrdi Jerusalem Post, ovi avioni sada imaju mogućnost napasti ciljeve u Iranu bez dodatnog dolijevanja goriva u zraku. Štaviše, JP prilično direktno tvrdi kako ovo jačanje mogućnosti zračnih snaga dolazi u trenutku kada izraelska vojska diže razinu priprema za potencijalni udar na nuklearna postrojenja u Iranu.
Da je to zaista tako, sugerira i činjenica da je IAF u svoje F-35-ice (koje u Izraelu zovu "Adir") nedavno integrirao i novu "pametnu" bombu. Riječ je o oružju mase jedne tone koje Adir može nositi u svojem unutrašnjem spremniku oružja, čime se ne narušavaju "stealth" karakteristike (smanjeni radarski odraz) aviona - što je vrlo važna činjenica ako vam je namjera neprimijećeno ući u neprijateljski teritorij.
Bombu je napravila poznata izraelska kompanija Rafael Advanced Weapons Systems, a JP piše kako je zaštićena od potencijalnih ometanja sisema za elektroničko ratovanje. IAF je bombu već testirao, a s rezultatima testa upoznat je i ministar odbrane Benny Gantz.
Vježbe udara na udaljene mete
Da se Izrael vrlo aktivno priprema za potencijalnu operaciju, sugerira i podatak da su njihove zračne snage u zadnjih mjesec dana izvele četiri velike vojne vježbe iznad Mediterana tokom kojih su njihovi avioni simulirali udar na udaljene ciljeve u Iranu. Tokom vježbi simuliralo se zaobilaženje iranskih radara i sistema detekcije, poput onih koji štite njihova nuklearna postrojenja. Također, simulirali su i borbeni letovi prema udaljenim ciljevima, a vježbali su se i odbrambene akcije protiv neprijateljskog cyber ratovanja i sistema elektroničkog ratovanja, za koje se pretpostavlja da bi ih Iran mogao koristiti kako bi osujetio eventualni izraelski napad na svoja nuklearna postrojenja.
The Israeli Air Force has improved its #F35 fighter jets so they can reach Iran from Israel and strike Iranian nuclear facilities without the need for mid-air refueling.
- So impressive
- Will #MbS permit overflying Saudi territory?
- Will Biden approve?https://t.co/B8FaBW2Wzy— Daniel Pipes دانيال بايبس 🇺🇦 (@DanielPipes) June 10, 2022
Treba spomenuti i da je IAF tokom svojih vježbi F-35-ice informacijski povezao i sa borbenim avionima prethodne, četvrte generacije, dakle s F-15-icama i F-16-icama:
- Iranski radari i sistemi protuzračne odbrane neće biti jedini izazov za nas. Mi moramo imati mogućnost napasti značajne ciljeve na kojima možemo uzrokovati veliku štetu, a takvih u Iranu ima na više lokacija koje su na različitim udaljenostima, rekao je za Jerusalem Post neimenovani izraelski dužnosnik iz sektora odbrane.
Ovako opsežne i detaljne pripreme za potencijalni udar neuobičajene su čak i za Izrael, zemlju koja praktički živi u permanentnom ratnom stanju sa svojim susjedima (Sirija, Hezbolah u Libanonu, Hamas u Pojasu Gaze...) te prilično udaljenom Iranu (zračna linija od Tel Aviva do Teherana iznosi gotovo 1600 km). Još rjeđe se događa da IAF tako javno, preko medija, najavljuje svoje namjere.
Strateška promjena u Izraelu
Čini se da su razlozi da se odbaci poslovična tajnovitost kada su u pitanju pripreme vojnih operacija, pogotovo jedne toliko složene kao što je mogući napad na iranska nuklearna postrojenja, političke i strateške naravi. Naime, ove sedmice je izraelski premijer Naftali Bennett pred odborom izraelskog parlamenta za odbranu i vanjske poslove sasvim otvoreno rekao da se izraelska strategija prema Iranu u zadnjih godinu dana promijenila, te da "više ne djeluju samo protiv iranskih krakova, nego i glave". Iako Bennett nije izričito naveo kakve su to operacije protiv "iranske glave" i misli li se time na egzekuciju istaknutih članova Iranske nacionalne garde ili naučnika koji upravljaju nuklearnim programom, a što se zadnjih godina događalo, njegove riječi jasno naglašavaju da je iranski nuklearni program glavna briga Izraela.
- Moguće je da Iran počne obogaćivati uranij do razine čistoće od 60 posto, što Izrael ne može i neće dopustiti, rekao je Bennet.
A da će Iran doista početi s obogaćivanjem uranija do razine od 60 posto još je lani najavio iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei. Konačno, Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA) u četvrtak je poručila da je Iran već obogatio 43,1 kilograma uranija na razinu čistoće od 60 posto. Štaviše, IAEA je upozorila da bi Iran mogao imati dovoljno materijala za nuklearno oružje, a riječ je o 50 kg uranija obogaćenog na čistoću malo veću od 90 posto, za samo nekoliko sedmica.
Aktuelna eskalacija s Iranom zapravo je u sjeni rata u Ukrajini tinjala već mjesecima, naročito kad je postalo očito da su pregovori oko eventualnog novog nuklearnog sporazuma Irana i svjetskih sila - na tragu onog koji je s Teheranom 2015. sklopila Obamina administracija, a kojeg je potom ugasio Trump - na mrtvoj tački. Prema tom sporazumu Iran bi se vjerovatno morao obavezati na korištenje nuklearne energije isključivo u civilne svrhe, uz strogi nadzor njihovih postrojenja od strane kontrolora IAEA-a i/ili nekih drugih međunarodnih stručnjaka. Zauzvrat bi se Teheranu vjerovatno ukinula većina, ako ne i sve sankcije koje su ima nametnule zapadne države i međunarodna zajednica.
Uklanjanje kamera
Novi zapaljivi trenutak dogodio se u četvrtak kad je IAEA poručila da će Iran ukloniti nadzorne kamere iz svojih nuklearnih postrojenja, čime bi zapadne stručnjake ostavili bez mogućnosti nadzora nad tim što se tamo zapravo radi.
Šef IAEA-e Rafael Grossi poručio je da će taj potez predstavljati "ozbiljan izazov" za rad Agencije u Iranu, te da za tri do četiri sedmice više neće imati kontinuirani tok informacija o tome kako i u kojem smjeru se iranski nuklearni program razvija. Prema Grossiju, to bi mogao biti "smrtonosni udarac" potencijalnom nuklearnom sporazumu Irana i svjetskih sila.
Iran se na ovaj potez odlučio kao reakciju na rezoluciju IAEA-e u kojoj se Teheran poziva da u potpunosti sarađuje s njihovim inspektorima i odgovori na pitanja o porijeklu uranija koji su koristili u svojim postrojenjima tokom zadnje dvije godine (protiv rezolucije glasali su samo Kina i Rusija). Štaviše, Iran je u četvrtak objavio i da je pustio u rad nove centrifuge za obogaćivanje uranija.
The total cost of [#Iran's] nuclear project and secret facilities, first exposed by the Iranian Resistance, is about $2 trillion, which is one of the most important causes of the terrible poverty of the Iranian people.https://t.co/q63bJXzlnC pic.twitter.com/azRynaEqAw
— Heshmat Alavi (@HeshmatAlavi) June 9, 2022
This regime spends resources of #Iran's people to preserve its rule. The cost of the regime's nuclear weapons project & secret facilities--first exposed by the Iranian Resistance--is about $ 2 trillion, a key cause of the terrible poverty of the Iranian people. #FreeIran 18/ pic.twitter.com/IuX9jklye1
— Alireza Jafarzadeh (@A_Jafarzadeh) June 9, 2022
- Iran neće odstupiti ni koraka od svojih pozicija, poručio je tom prilikom predsjednik Ebrahim Raisi.
Kako navodi Politico, 27 kamera koje će Iran ukloniti iz svojih nuklearnih postrojenja instalirane su u skladu s nuklearnim sporazumom iz 2015. godine - neke od njih bile su i u podzemnom postrojenju Natanz (a koje je prije nekoliko godina navodno bilo meta izraelskog cyber napada). Riječ je o kamerama bez kojih IAEA ne može pratiti rad centrifuga u kojima se obogaćuje uranij. Što duže IAEA bude bez pristupa tim kamerama, to će njihovim inspektorima biti teže utvrdili koliko je obogaćenog uranija proizvedeno.
Naravno, takav potez Irana samo je potaknuo nagađanja da Teheran ima "skrivenih namjera" sa svojim nuklearnim programom, iako je službeni stav iranskih vlasti da ga koriste isključivo u mirnodopske svrhe. Grossi tako smatra da bi Iran mogao imati dovoljno obogaćenog uranija za proizvodnju nuklearnog oružja za samo nekoliko sedmica. S druge strane, kako navodi Politico, za proizvodnju nuklearnog oružja tamošnjim bi stručnjacima trebalo više vremena.
Na kraju treba spomenuti i da Iran ne gasi baš sve kamere u svojim nuklearnim postrojenjima. Štaviše, i dalje će zadržati njih 40 koje su instalirane u sklopu Sporazuma opsežnog osiguranja, a prema kojem će inspektori IAEA-e i dalje imati neku razinu uvida u iranski nuklearni program.
Stoga neki potez "djelomičnog gašenja kamera" tumače kao zadnji pokušaj Irana da utječe na tok pregovora o nuklearnom sporazumu i pokuša za sebe izboriti bolje uvjete. No, bez obzira kako Zapad na to gledao, čini se da je Izrael, zemlja s najvećim interesom za iranski nuklearni program, već prelomio. Da parafraziramo JP Post - ako ovako nastavite, naši avioni spremni su za napad.
