Dok epidemija covida-19 i dalje bjesni u Brazilu i Indiji, SAD i evropske zemlje bilježe značajan pad zaraženih. Epidemiološke mjere se ublažavaju pa u nekim segmentima naš život počinje sličiti na onaj koji smo vodili prije pojave covida-19. No, 15 mjeseci pandemije, tokom kojih smo iskusili lockdown, manjak društvenih kontakata, intenzivnu online komunikaciju, ekonomske teškoće, a mnogi i gubitak posla, snažno se odrazilo na mentalno zdravlje ljudi diljem svijeta. Tako se u World Happiness Reportu 2021. (Svjetski izvještaj o sreći) navodi da je u "pandemiji došlo do velikog i neposrednog pada mentalnog zdravlja u mnogim zemljama širom svijeta".
Anksioznost i depresija očituju se na mnogo načina. Neki se ne mogu usredotočiti, neproduktivni su ili se osjećaju potpuno iscrpljeni. Mnogi tuguju zbog gubitka najmilijih, drugi se osjećaju usamljeni ili nisu sigurni kako se ponašati nakon vakcinacije jer se plaše neke od novih varijanti koronavirusa protiv kojih postojeće vakcine nisu dovoljno učinkovite. Nadalje, kako se život počinje vraćati u normalu, mnogi ljudi nakon godinu dana rada od kuće osjećaju anksioznost zbog povratka u radnu sredinu.
Kako naš mozak reagira na stres?
Kad smo pod prijetnjom, amigdala, bademu slična tvorevina blizu čeonog dijela mozga, reagira pa adrenalin preplavljuje krvotok i spremni smo za borbu, bijeg ili naprosto stojimo kao ukopani. No, za razliku od većine pogibelji, pandemija nije završila u kratkom roku. Reaktivni strah postao je hronični stres, a naša su tijela još uvijek opterećena kortizolom i drugim hormonima stresa koji su otrovni za mozak, potencijalno inhibiraju proizvodnju novih neurona i uzrokuju promjene koje pokreću depresiju. U ovom stanju emocionalno reaktivna amigdala nadmašuje prefrontalni korteks, dio mozga zadužen za izvršne funkcije i odlučivanje. Magnetska rezonansa mozga to dobro ilustrira: kod traumatiziranog pacijenta amigdala svijetli, dok je prefrontalni korteks tamniji, što ukazuje na smanjeno funkcioniranje.
"Prefrontalni korteks nam također pomaže da preživimo, razmišljanjem i planiranjem", rekao je za National Geographic Judson Brewer, psihijatar i neuronaučnik sa Univerziteta Brown. Ako se ne možemo nositi s neizvjesnošću, počinjemo tonuti u tjeskobu.
"Mislite na tjeskobu kao na vatru. Kad ne možemo predvidjeti budućnost, postajemo tjeskobni. Dakle, 2020. godina je kao benzin bačen na vatru. Ako smo skloni brinuti se, sada se brinemo još više, osjećamo kao da smo uvijek u opasnosti, što je štetno", naglasio je Brewer.
Kako se nositi s anksioznošću povratka u radnu sredinu?
Zaposleni širom svijeta jako su se brzo navikli na nove prilike, izazvane pandemijom koronavirusa, te se u velikoj mjeri ne žele vraćati na radna mjesta ako ne moraju. Prema jednom istraživanju, u Velikoj Britaniji je oko 75 posto ispitanika priznalo je da bi voljelo nastaviti raditi od kuće. U drugoj anketi 31 posto njih priznalo je da poziv poslodavca da se vrate u ured doživljavaju kao pritisak.
