Iz historije je poznato da niti jedna zemlja iz tranzicije nije ušla u Evropsku uniju(EU), a da nije prethodno postala članicom Sjevernoatlantskog saveza. Koliko je Bosna i Hercegovina (BiH) daleko ili blizu od tog cilja, zavisi od nas, našeg unutarnjeg konsenzusa. Ali, podjednako tako i od spremnosti EU i NATO-a da BiH prime u članstvo.
Ovo u intervjuu za Radio Slobodna Evropa (RSE) naglašava Josip Brkić, zamjenik ministrice vanjskih poslova BiH i predsjedavajući Komisije za saradnju BiH – NATO. Dodaje da odgovorna politika mora donositi odluke koje će, korak po korak, približavati zemlju ovom važnom vanjsko-političkom cilju.
U Bosni i Hercegovini ne postoji zajednički stav o odnosu države prema NATO integracijama, odnosno o članstvu u ovom Vojnom savezu. Tome se protive zvaničnici Republike Srpske koji slijede opredjeljenje Republike Srbije o vojnoj neutralnosti. U takvoj situaciji, koji mogu biti dometi Komisije za saradnju s NATO-m?
Brkić: Nikome nije nova vijest da o članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u ne postoji politički konsenzus. Ipak, to nije prepreka u radu Povjerenstva za suradnju s NATO-om. Imamo konsenzus na sadašnjoj razini suradnje, na ovoj razini odnosa BiH i Sjevernoatlantskog saveza. Što je jako važno, od Sjevernoatlantskog saveza i zemalja članica to je prepoznato kao dovoljno u ovom trenutku.
Kada biste svakog od nas koji radi u ovom Povjerenstvu pitali koliko je zadovoljan ili nije zadovoljan, dobili biste šarolik odgovor. Ja, kao odgovoran političar i onaj koji je na čelu tog povjerenstva, tražim da konsenzusom nastavimo suradnju, a osobno volio bih da je puno intenzivnije, da je puno brže. No, nije odgovornost i odluka samo na meni.
Na koji nivo saglasnosti u Komisiji mislite?
Brkić: Za svaku odluku koju Povjerenstvo donese sukladno našem poslovniku o radu, trebamo tražiti konsenzus svih članova, 21 člana(po sedam iz svakog naroda). Ukoliko ne postoji konsenzus, onda postoji mehanizam kako se odluke donose.
Sve odluke do sada, donesene su konsenzusom, ne samo poslovnik o radu, nego i prvi nacrt Programa reformi za 2021. godinu. Utvrdili smo ih konsenzusom, u kratkom vremenu.
Povjerenstvo je operativno počelo sa radom polovinom ožujka ove godine i evo koncem svibnja očekujemo da ćemo dokument uputiti prema Vijeću ministara. Ista vrsta dokumenta koja je bila politički prijepor u 2019. godini što je trajalo mjesecima.
Stav Ruske ambasade u BiH ne utječe na rad Povjerenstva
Poznat je stav Ruske Federacije o ovom pitanju, kao i to da je ruska ambasada u BiH objavila da će u slučaju praktičnog približavanja BiH prema NATO-u, Rusija reagirati. Može li taj stav imati uticaj na rad Komisije ali i na odnose BiH i Rusije?
Brkić: Razumijemo da pojedine države različito gledaju na suradnju, odnosno vanjsko- političke prioritete BiH kad je u prvom redu Evropska unija i tako podjednako važno, NATO u pitanju. Mi od sviju tražimo da se odluke koje su donesene na konsenzusu poštuju, radi naše interne političke stabilnosti, radi našeg jasnog artikuliranja međunarodnih stavova.
Povjerenstvo je formirano na temelju odluke Vijeća ministara konsenzualno, odluke se na Povjerenstvu donose konsenzualno, tako da u ovom kontekstu mogu reći da nisam vidio nikakav direktan uticaj stava ruskog veleposlanstva.
A nama, pa i široj javnosti, nije iznenađenje da se Rusija protivi proširenju NATO-a. To je vijest koja je zadnjih 25 godina svima jasna, od pada berlinskog zida na ovamo.
No, jako je važno da, ako je iskren prijatelj, poštuje suverene odluke Bosne i Hercegovine.
Sada je Ruska Federacija, Bosni i Hercegovini, jako važan partner u međunarodnim odnosima. Podsjetit ću da je jedini izvoznik prirodnog plina za BiH, da predstavlja partnera koji odlučuje o BiH i njenom članstvu u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji, da je tržište za neke poljoprivredne i druge proizvode koje izvozimo.
Stoga naš put prema NATO-u ne isključuje suradnju spram Rusije, dok se poštuju stavovi i jedne i druge države, sukladno uzusima međunarodnog prava.
Saradnja umjesto integracije sa NATO-om
BiH se opredijelila za saradnju, a ne za integracije sa Sjevernoatlantskim savezom. U tom smislu je promijenjen naziv Komisije, što se komentariše i kao vraćanje unatrag u procesu približavanja NATO-u. Kakav je Vaš odgovor?
Brkić: To mišljenje iznose oni koji se fokusiraju samo na formu. U više navrata sam odgovorio da stara mudrost kaže – bila crna, bila bijela, važno je da mačka miševe lovi.
Što se tiče samog sadržaja i onoga što Povjerenstvo za suradnju s NATO-om ima u svom radu, ono ni u čemu nije različito u odnosu na Povjerenstvo za integracije, koje sam, usput budi rečeno, vodio od 2015. godine.
Važan je sadržaj, a taj sadržaj omogućava da idemo na našem NATO putu, ali opet kažem, ako pitate pojedince iz samog Povjerenstva, dobili biste razne odgovore oko brzine i oko sadržaja. Temeljno je da opet odgovorno i konsenzusom ostavimo proces živim, odnosno da ta suradnja s NATO-om ide naprijed.
Šta je trenutno najvažnije da ostvari Komisija uspostavljena na osnovu odluke Vijeća ministara BiH iz februara ove godine a koja je konstituisana mjesec dana kasnije?
Brkić: Temeljno je važno da mi radimo dokument, Program reformi za 2021. godinu, da ćemo nakon njegovog usvajanja i slanja prema Briselu raditi na metodologiji programa reformi za 2022. godinu, da do konca ove godine pokušamo i Program reformi za 2022. godinu proslijediti.
Želimo da se ne nađemo više u situaciji da polovinom godine šaljemo dokument koji se odnosi na cijelu godinu.
Intenzitet rada Povjerenstva će biti na tome fokusiran i s druge strane, na komunikacijsku strategiju, da pojasnimo da NATO nije samo vojni savez, da je NATO i politički savez.
Da postoji mnogo mehanizama suradnje s NATO-om koje se možda, na prvu, ne vežu uz NATO.
To je na primjer pomoć prilikom prirodnih ili tehnoloških katastrofa, tzv. program Nauka za mir (Science for Peace) itd. Sve su to alati ili mogućnosti suradnje jedne države partnera sa Sjevernoatlantskim savezom. Želimo tu dimenziju više promovirati.
Koliko je, prema Vašem mišljenju, Bosna i Hercegovina daleko od punopravnog članstva u NATO-u i da li je uspješnija u procesu integrisanja u EU?
Brkić: Porediti proces EU i NATO-a je moguće, jer sastavni dio programa reformi, dokumenta prema NATO-u i reformi koje se čine prema EU u mnogo čemu su kompatibilni. Naravno, program vezan za NATO ima izraženiju vojno-sigurnosnu dimenziju, no, rekao bih da se 75 posto, ako ne i više, svih reformskih procesa koji se događaju, preklapa. Stoga su podjednako važni.
Mogu reći da iz ove recentnije povijesti nijedna zemlja iz tranzicije nije ušla u EU, a da nije prethodno postala članicom Sjevernoatlantskog saveza. Koliko smo daleko, koliko smo blizu, zavisi od nas, našeg unutarnjeg konsenzusa, no podjednako tako i od spremnosti EU i Sjevernoatlantskog saveza da nas prime u članstvo.
Da bismo došli do konsenzusa, i unutar NATO-a i unutar EU, trebamo ispunjavati reforme, trebamo ovu 2021. godinu iskoristiti da dođemo do jednog bitnog pomaka u izmjeni Ustava i izbornog zakonodavstva, kako bi stabilizirali političke odnose i mirnijim tempom nastavili prema EU i NATO-u. A vremenski okvir ne ovisi samo od nas. Ovisi i o situaciji unutar EU i unutar NATO-a, no važno je raditi, a kada dođe pitanje članstva, onda će o tome odlučivati, da li moja generacija političara ili neko drugi, o tom potom.
Znači li to da euroatlantske integracije ostaju jedan od prioritetnih vanjsko-političkih ciljeva za BiH?
Brkić: Moj stav, kao i stav Hrvatske demokratske zajednice BiH kojoj pripadam, je da nema ničega važnijeg od članstva BiH u EU i u NATO. Ali ni EU ni NATO neće napraviti nikakav iskorak prema nama bez unutarnjeg konsenzusa, bez našeg unutarnjeg dogovora.
Stoga odgovorna politika mora na konsenzusu graditi odluke koje će korak po korak, nekad malo veći, nekad malo manji, približavati BiH ovom vanjskopolitičkom cilju.
Za euroatlantske integracije potrebna je politička stabilnost BiH
Nedavno ste razgovarali sa zamjenicima pomoćnika američkog državnog sekretara Matthew Palmerom, koji je i posebni izaslanik State Departmenta za Zapadni Balkan, i Michaelom Murphyjem. Šta je bio sadržaj tog razgovora?
Brkić: Temeljno smo razgovarali o radu Povjerenstva za NATO, gdje su sugovornici podržali NATO put Bosne i Hercegovine, kako SAD to već čini.
Razgovarali smo o vježbi koja je trenutno na teritoriji BiH, Oružanih snaga BiH i SAD, zatim o učešću BiH u operacijama vođenim u Afganistanu i eventualno nekim budućim. Istaknuto je da je BiH sve više izvoznik, odnosno kontributor globalne sigurnosti a sve manje njen korisnik.
Takođe smo razgovarali o potrebnim reformama da 2021. godinu iskoristimo kao mogućnost da pronađemo unutarnji konsenzus za izmjene Ustava, za implementaciju presuda Ustavnog suda BiH i preporuke koje nam daje Vijeće Europe i OSCE, što je državni tajnik Blinken u svom pismu nedavno proslijeđenom BiH jako podcrtao – da se dogovor oko izbornog zakonodavstva koji će poštivati prava pojedinaca, legitimno zastupanje i tehničko unaprjeđenje izbornog procesa svakako desi 2021. godine, kako bi stabilizirali političke odnose i ušli u izbornu 2022. godinu relaksiraniji.
Dakle, razgovarali smo upravo o odnosu BiH spram NATO-a, ali i o potrebama unutarnje političke stabilnosti u zemlji kroz ispunjenje reformi koje su pred nama.
