IZOSTANAK REAKCIJE

Broj slučajeva nasilja trebao bi biti alarm za nadlažne institucije

Alternativno izvješće daje uvid u stanje ženskih ljudskih prava u devet različitih oblasti koje su definirane u konvenciji, kroz pregled nacionalnog zakonodavstva, administrativnih pravila, upozorava na prepreke u njihovom ostvarivanju, ali istodobno sadržava preporuke za njihovo prevazilaženje
FOTO:Ilustracija/blog.ons.gov.uk

Helsinški parlament građana Banjaluka, Udruženje "Prava za sve" Sarajevo, te aktivisti iz organizacija civilnog društva predstavili su alternativni izvještaj o provedbi konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena u Bosni i Hercegovini od 2019. do 2023. godine. Upozorili su na trend povećanja rodno zasnovanog nasilja nad ženama, ali i izostanak reakcije nadležnih instituacija u BiH.

Alternativno izvješće daje uvid u stanje ženskih ljudskih prava u devet različitih oblasti koje su definirane u konvenciji, kroz pregled nacionalnog zakonodavstva, administrativnih pravila, upozorava na prepreke u njihovom ostvarivanju, ali istodobno sadržava preporuke za njihovo prevazilaženje.

"Goruće pitanje u ovom trenutku je femicidi, to je goruće pitanje, i to ponavljam ponovno, to nije političko pitanje, to je državni interes. Mora se učiniti sve od izmjene zakona do osiguranja njegove primjene, uspotvlayjnja protokola i sistema odgovornosti, kako bi pravda bila zadovoljena a žrtva zaštićena", kaže Dijana Šehić, direktorica Udruženja "Pravco za sve".

Porast broja slučajeva nasilja u bosanskohercegovačkom društvu, trebao je biti alarm za nadlažne institucije, međutim to u praksi nije slučaj, upozoravaju aktivistice.

"Nasilje u porodoici je najprijavljivanije krivično djelo u BiH, po svim statistikama, a samo 40 do 45% tih slučajeva koje se prijave policiji, dodje do tuižilaca, zatim 35% recimo slučajeva tužioci odustanu od krivičnog gonjenja, ili se donose naredbe o nesporovođenju istraga. Kada dodđe do suda 70% uslovnih osuda i ta laka kaznena poliktika nam govori da mi ova djela tretiramo kao manje društveno opasna", mišljenja je Aleksandra Petrić iz Udruženja žena Banjaluka.

Ključne su, kažu, izmjene Kaznenog zakona u Federaciji Bosne i Hercegovine, kako bi se napravili određeni koraci.

"Тražimo hitan odgovor šta se deđšava sa iizmejnama krivičnog zakona fbih i zakona o zaštiti nasilčja u porodici, da znamo u kojem pravcu djelovati da ne razgovaramo same između sebe", govori Meliha Sendić iz Centra ženskih prava Zenica

Alternativno izvješće biće dostavljeno UN komitetu nadležnom za razmatranje primjene konvencije o eliminaciji svih oblika diskriminacije nad ženama. Bosna i Hercegovina svoj izvještaj nije dostavila, iako je ratficirala navedenu konvenciju, piše BHRT