Demencija nije dio prirodnog procesa starenja, nego bolest.
Alzheimerova demencija je najčešći tip demencije. Riječ je o teškoj bolesti koja uzrokuje nepovratne promjene u mozgu. Često se pojmovi demencije i Alzheimera poistovjećuju, što je potpuno netačno.
Naime, demencija je posljedica Alzheimerove bolesti ili nekog drugog oboljenja.
Oko 10 % slučajeva demencije uzrokovano je smanjenim protokom krvi u mozak. Razlog su krvni ugrušci ili djelomično blokirane krvne žile. Te blokade mogu dovesti do moždanog udara, što dovodi do pada u izvršnoj funkciji mozga, npr. poteškoća s planiranjem i organiziranjem.
Demencija s Lewyjevim tijelima je progresivni oblik demencije, a karakterizira ga prisutnost tzv. Lewyjevih proteinskih tjelešaca u moždanom tkivu. Ova se vrsta demencije razlikuje od Alzheimerove po tome što često uključuje poremećaje spavanja, halucinacije i krutost mišića.
Liječenje je veoma teško jer tretmani protiv halucinacija mogu pogoršati simptome, a liječenje fizičkih simptoma može pogoršati kognitivne probleme. Da biste spriječili ovu demenciju, potrebno je stalno razvijati mozak. Taj koncept se naziva “stvaranje kognitivnih rezerva”.
Dosad je većina istraživanja kognitivnih rezervi bila opservacijskog karaktera. Ipak, postoji razlog da vjerujemo kako stvari poput visoke razine obrazovanja i hobija koji potiču na razmišljanje mogu pomoći u obrani od svih vrsta demencije, kao i ove.
