Prvi dan vanredne sjednice Skupštine Srbije 23. jula, na je čijem dnevnom redu i "Deklaracija o zaštiti nacionalnih i političkih prava i zajedničkoj budućnosti srpskog naroda", obilježila je burna rasprava poslanika vlasti i opozicije.
Nastavak je zakazan za naredni dan, piše RSE.
Deklaraciju, koja je prethodno proglašena na "Svesrpskom saboru" u Beogradu, poslanicima je predstavio premijer Srbije Miloš Vučević.
On je zatražio podršku svih poslanika za njeno usvajanje.
"Tekst Deklaracije koji se nalazi pred vama je tekst naše nacionalne politike, program, ne partijski, nego narodni program", rekao je Vučević.
Dodao je da "deklaracija nije plod ničijih želja i diktat nečije volje".
"Ovo je program za naš spas, deklaracija za naš opstanak. Ova je platforma kišobran pod koji svi treba da stanemo i saberemo se u vremenima koja dolaze", kazao je.
Dokument je prethodno usvojila i Skupština bosanskohercegovačkog entiteta RS.
Opozicioni poslanik i predsjednik Demokratske stranke (DS) Zoran Lutovac ocijenio je da se kroz predloženu Deklaraciju promovira "srednjovjekovni rezon" prema kojem je "država sve, a pojedinac je ništa".
"Svaki nastavnik srpskog jezika dao bi predsjedniku Vlade jedinicu zato što je promašio temu, promašio vijek, sa velikom dozom patetike koja izaziva mučninu zbog zloupotrebe patriotizma", kazao je Lutovac u skupštinskoj sali.
On smatra i da je Deklaracija "dimna zavesa" iza koje se "kriju litijum, Kosovo i zaduživanje".
Šta piše u Deklaraciji?
Dokument se, kako je ranije rekao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, poziva na Dejtonski sporazum i u njemu nema riječi o razdruživanju u Bosni i Hercegovini.
U dokumentu od 49 tačaka, navodi se, pored ostalog, da srpski narod predstavlja jedinstvenu cjelinu.
U Deklaraciji se navodi da Sabor ne podržava Rezoluciju o genocidu u Srebrenici koja je krajem maja izglasana u Ujedinjenim nacijama.
U tekstu se, između ostalog, navodi i da Sabor smatra "neprimjerenim" postavljanje visokog predstavnika u BiH suprotno Aneksu X Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Također se konstatuje da je Dejtonski mirovni sporazum "trajno i bitno narušen", te se pozivaju svi međunarodni akteri da se vrate njegovom poštovanju.
Piše, između ostalog, da je Sretenje 15. februar Dan državnosti Srbije i Dan državnosti RS koji treba ujedinjeno i zajednički proslavljati.
Usvajanje ovog dokumenta osudili su, između ostalih, članovi Predsedništva Bosne i Hercegovine Denis Bećirović i Željko Komšić, kao i Evropska unija i Sjedinjene Američke Države.
State Department pozvao je nakon "Svesrpskog sabora" u Beogradu političke lidere u regionu da "bolje iskoriste svoje sastanke kako bi promovisali regionalnu stabilnost i pomirenje".
Evropska unija poručila je da se suverenitet, teritorijalni integritet, ustavni poredak i međunarodni identitet Bosne i Hercegovine ne mogu narušiti i da će svaka akcija protiv ovih principa dovesti do ozbiljnih posljedica.
