Pred Sudom BiH danas je održan nastavak glavnog pretresa predsjedniku RS Miloradu Dodiku i v.d. direktora Službenog glasnika RS Milošu Lukiću, optuženima zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika BiH. Pred Sudom BiH svjedočio je Dalibor Panić, generalni sekretar Vlade RS i član UO Službenog glasnika RS. Panić je svjedočio na poziv odbrane drugooptuženog Lukića.
Na pitanja Lukićevog advokata Miljkana Pucara koja su se odnosila na proceduru objava zakona u Službenom glasniku RS Panić je odgovorio na način da nije bilo nikakvog mehanizma da se obustavi objava zakona koje je donijela NSRS, a koje je potom poništio visoki predstavnik. Riječ je o zakonima o neobjavljivanju odluka visokog predstavnika i neprimjenjivanju odluka Ustavnog suda BiH.
Svjedočenje Dalibora Panića
Panić je kazao da ti zakoni nisu objavljeni u Službenom glasniku RS i da bi to bilo protivzakonito i protivustavno. Na pitanje advokata Pucara mogu li OHR ili visoki predstavnik naložiti objavu ili neobjavljivanje zakona u Službenom glasniku RS, Panić je kazao da ne mogu i da se ti zakoni prije objave u Službenom glasniku prošli sve procedure propisane zakonom i Ustavom.
Pitao ga je i da li je OHR nešto tražio od njega ili od Vlade RS u vezi sa spornim zakonima, Panić je potvrdio da su se iz OHR-a obraćali Vladi RS putem zvanične e-mail adrese i da su tražili obustavu objava zakona koje je donijela NSRS, a potvrdio je da su i na njegovo ime iz OHR-a stigla putem pošte određena pisma u kojima je navodno od Panića traženo da objavi određene akte OHR-a.
"Ja to nisam mogao, jer mi objavljujemo samo ono što je usvojila Vlada RS", rekao je Panić.
U više navrata dok je svjedočio Panić je negirao legitimitet Christiana Schmidta kao visokog predstavnika pa je govorio i o tome kako Vlada RS dva puta godišnje šalje izvještaje Vijeću sigurnosti UN-a jer, prema Panićevim tvrdnjama, izvještaji koje šalje visoki predstavnik u UN nisu istiniti i štete RS pa oni svojim izvještajima žele "popraviti štetu".
Sutkinja Sena Uzunović u više navrata je opominjala advokata Pucara da se drži striktno pitanja i oblasti koje su najavili prilikom predlaganja ovog svjedoka. I Goran Bubić, advokat Milorada Dodika, imao je pitanja za ovog svjedoka. Prije svega o tome da li su pitanja koja se tiču OHR-a ikada raspravljana na Vladi RS. On je kazao da je najviše raspravljano u domenu upravo izvještaja koje Vlada RS polugodišnje dostavlja Vijeću sigurnosti UN.
"Mi kroz izvještaje Vijeću sigurnosti UN-a pokušavamo upoznati generalnog sekretara i članice Vijeća sigurnosti o situaciji u RS i BiH i stalno navodimo da postoje opasna podrivanja Dejtonskog sporazuma i Aneksa 4 koji je Ustav BiH i to od strane i ranijih visokih predstavnika i Schmidta (kojeg Panić ne naziva visokim predstavnikom, op.a) i mi pokušavamo prezentovati da visoki predstavnici, a sad i Christian Schmidt izlaze iz okvira svojih ovlaštenja i da to postaje opasno za najvažniji dokument u BiH, Ustav BiH, i da dovodi do najozbiljnijih problema.
Panić je na Bubićevo pitanje je li prema njemu bilo zahtjeva ili pritisaka od predsjednika RS u vezi sa spornim objavama, odgovorio odrično.
Zatim se pitanjima svog advokata pridružio i Milorad Dodik. Počeo je s riječima: "Govorili ste o tome da je Christian Schmidt privatno lice i da on za RS nema nikakav značaj…". No, Dodik nije završio svoju rečenicu jer ga je prekinula sutkinja kazavši mu da se drži pravila. Onda je Dodik preformulirao pitanje i pitao ima li Christian Schmidt pravo da nameće zakone. Svjedok je odgovorio da to pravo nemaju ni Schmidt ni OHR.
Dodik je pokušao od svjedoka dobiti potvrdu svoje tvrdnje da je proces koji se protiv njega vodi politički. Ali i tu ga je prekinula sutkinja Uzunović kazavši da zabranjuje to pitanje jer je to vrijeđanje Suda.
"Moja sugestija je da se konsultujete sa braniocima i savjetnicima prije nego što postavite pitanje svjedoku", kazala je Uzunović Dodiku.
Dodik je tada pitao sutkinju može li nju nešto pitati, a ona mu je dala odobrenje za to.
"Je li, zašto vi mislite da ovo nije politički proces", na što mu je sutkinja odgovorila da mu Sud BiH neće odgovoriti na to pitanje.
Pitanja tužioca Nedima Ćosića
Pitanja za svjedoka imao je tužilac Tužilaštva BiH Nedim Ćosić koji je pokušao dobiti odgovor od Panića na pitanje da li je direktor Službenog glasnika RS odgovoran za zakonitost rada tog glasnika. Ćosić je kazao svjedoku da mu odgovori sa "da" ili "ne", no svjedok je izbjegao konkretan odgovor na to pitanje pa ga je tužilac ponovio, a Panić je kazao da ne moće precizirati da je samo direktor odgovoran, nego kako je kazao, "svi smo mi u tom procesu prije objave odgovorni". Međutim, Ćosić je citirao stav iz akta koji regulira to pitanje gdje je jasno precizirano da je za zakonitost rada Službenog glasnika RS isključivo odgovoran direktor.
Tužilac Ćosić je danas doveo u pitanje kredibilitet ovog svjedoka zbog toga što je Panić član SNSD-a, partije na čijem čelu je prvooptuženi Milorad Dodik. Svjedok je potvrdio da je član te stranke, a na dodatno pitanje tužioca obavlja li neku rukovodnu funkciju u SNSD-u priznao je da je ranije bio, kako je kazao, privremeni predsjednik Općinskog odbora SNSD-a u Tesliću.
Na pitanja tužioca da pojasni kako je imenovan na poziciju generalnog sekretara Vlade RS, Panić je kazao da je imenovan na prijedlog predsjednika Vlade RS, a Ćosić je konstatirao da je predsjednik Vlade RS član SNSD-a, na što je Panić kazao "da". Inače, ovom pitanju se usprotivio advokat Miloša Lukića Miljkan Pucar koji je ocijenio da pripadnost stranci ne moće biti dovedena u vezu sa kredibilitetom ovog svjedoka. Međutim, sutkinja je odbila prigovor. Kazala je da se u ovom slučaju i u kontekstu ovog predmeta može posmatrati i stranačka pripadnost optuženih i svjedoka.
Sutkinja Sena Uzunović dala je danas rok Tužilaštvu BiH da do 1. oktobra dostavi Sudu BiH dokaze koje će imati u replici kako bi oni mogli biti dostavljeni odbranama optuženih. Također, sutkinja Uzunović danas je pročitala obrazloženje zbog čega se odbija prijedlog odbrane Miloša Lukića za saslušanje visokog predstavnika Christiana Schmidta, a koje je bilo vezano za Bečku deklaraciju i Bonska ovlaštenja.
Nisu iste okolnosti za saslušanje Schmidta
Ona je kazala da je Tužilaštvo BiH dostavilo izjašnjenje da se saslušanje Schmidta odnosi na već poznate činjenice i da je Dejtonski sporazum objavljen na stranici Vijeća sigurnosti UN-a, te da Schmidt uživa imunitet i da ne bi mogao biti saslušan. I Sud BiH je zaključio da je riječ o istim okolnostima pod kojima su odbrane oba optužena mislile zvati Schmidta kao svjedoka. Sud je imao i u vidu da Schmidt nije ni potpisnik Dejtonskog sporazuma ni Bečke deklaracije ni Bonskih ovlasti.
Sutkinja Uzunović danas je kazala da će pojasniti, prije nego što to pitanje postavi neko od aktera, a već se i pojavilo u javnosti, zašto se visoki predstavnik može pojaviti pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, a ne može pred Sudom BiH.
Ona je objasnila da je riječ o potpuno različitim situacijama, da Poslovnik Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu predviđa učešće trećih strana u postupku, a koje mogu pozvati i predložiti različite organizacije i pojedinci koji smatraju da su im ugrožena prava. U ovom slučaju pred Sudom BiH sudi se na osnovu Krivičnog zakona BiH, nije riječ o istoj vrsti postupka i takva pravila ne mogu se primijeniti.
Naredno ročište zakazano je za 9. oktobar, a plan je bio da jedno ročište bude održano i 23. oktobra. Međutim, advokat Milorada Dodika Goran Bubić kazao je da je u periodu od 19. do 24. oktobra Dodik pozvan na sastanak BRICS-a pa su zbog toga ročišta najavljena za 16. i 30. oktobar.
