Gomilanje rezervi zlata je trend koji traje već deset godina. Dodatno je pojačan padom svjetskih kamatnih stopa tokom 2024. godine.
Prošle je sedmice cijena zlata prvi put premašila 2.800 dolara za uncu, a od početka godine je porasla je za čak 35 posto.
Analitičari, poput Line Thomas iz Goldman Sachsa, predviđaju da bi zlato moglo dosegnuti cijenu od 3.000 dolara za uncu do kraja sljedeće godine.
Glavni kupci zlata su centralne državne banke, posebno one koje su podložne ili se boje budućih sankcija Sjedinjenih Američkih Država.
Od početka rata u Ukrajini Kina je kupila 316 tona zlata, dok su Rusija, zemlje Bliskog istoka, centralne Azije i Indija također značajno povećale svoje rezerve.
Poljska i Mađarska nedavno su prednjačile u otkupu zlata.
Nakon trogodišnje pauze, Mađarska je ponovo počela kupovati zlato, ističući njegovu važnost kao “sigurne imovine” koja jača povjerenje i podržava finansijsku stabilnost.
Poljska, s ciljem povećanja udjela zlata na 20 posto svojih rezervi, također intenzivno ulaže u ovaj plemeniti metal.
Kupnja zlata nije samo zaštita od sukoba i sankcija, već i odgovor na neizvjesnost oko pouzdanosti zemalja koje su izgradile poslijeratni globalni finansijski poredak.
Sjedinjene Američke Države i Evropa suočavaju se s rastućim teretom duga, što izaziva zabrinutost među zemljama u razvoju koje su dugo negodovale, kako kažu, “finansijsko maltretiranje”.
Zlato svojom neutralnošću i stabilnošću postaje ključna komponenta paralelnog finansijskog sistema koji SAD neće moći kontrolirati.
I dok centralne banke nastavljaju kupovati zlato, privatni ulagači također slijede taj trend.
Podaci Američke komisije za trgovinu robom pokazuju da su se neto pozicije u terminskim ugovorima za zlato više nego utrostručile u posljednjih 12 mjeseci, prenosi Poslovni dnevnik.
