Novi banjalučki biskup mons. Željko Majić zaređen je u subotu tokom euharistijskog slavlja u banjalučkoj katedrali sv. Bonaventure kojeg je predvodio vrhbosanski nadbiskup Tomo Vukšić.
Glavni zareditelj bio je vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić, a suzareditelji penzionisani banjalučki biskup Franjo Komarica te mostarsko-duvanjski biskup i trebinjsko-mrkanski apostolski upravitelj Petar Palić.
Banjalučki biskup u miru Franjo Komarica uputio je posljednji put, kao dosadašnji biskup, riječi iz poslanice Hebrejima: "Spomenite se svojih poglavara koji su vam naviještali riječ Božju, a to je Isus Krist, jučer i danas i uvijek".
"Ovu dragocjenu duhovnu baštinu da je Isus Krist isti, i jučer i danas i uvijek, dužni smo sačuvati i predati sljedećim generacijama vjernika u ovom gradu, Biskupiji i zemlji. Molite jedan za drugoga, molite za one koji vam služe i pomažu da ostanete postojani u vjeri. Posebno molite za onoga koji će pred Bogom i Crkvom biti najodgovorniji za vaše vječno spasenje, a to je biskup Željko Majić. On je našoj Biskupiji Božji dar. Budite mu od pomoći kako bi mogao svakodnevno izvršavati svoju tešku i odgovornu službu. Budite mu odani i poslušni. Radujte se, usavršujte se, tješite se, složni budite. Budite ispunjeni nadom i mir njegujte pa će i Bog mira i ljubavi biti s vama", poručio je biskup u miru Franjo Komarica.
Nakon toga uslijedio je obred ređenja biskupa Željka Majića. Apostolski nuncij u Bosni i Hercegovini nadbiskup Francis Assisi Chullikatt pročitao je apostolski nalog pape Franje na hrvatskom jeziku.
Glavni zareditelj vrhbosanski nadbiskup i metropolit Tomo Vukšić poručio je novom biskupu Željku Majiću da bude svjedok milosti koja mu je dana.
"Gospodin te šalje da radosnu vijest donosiš ubogima i iscjeljuješ srca slomljena, da zarobljenima u vlastite slabosti navijestiš duhovnu slobodu i oslobođenje svim sužnjevima zla, da navješćuješ vrijeme milosti gospodnjeg milosrđa njegova. Budi svjedok milosti koja ti je dana, budi ovoj zajednici vjernika sol koja će joj davati Kristov okus i štititi je od svakoga kvara, i moralna svjetiljka budi svim ljudima jer postavljen si da budeš svjetlo koje svima pokazuje pravi put", rekao je nadbiskup Vukšić.
Uslijedio je čin polaganja ruku na glavu izabranika po kome biva zaređen za biskupa. Najprije je ruke položio glavni zareditelj, a potom suzareditelji i ostali nazočni biskupi. Biskup zareditelj izmolio je posebnu molitvu nad izabranikom, nakon čega je uljem svete krizme pomazao njegovu glavu. Novom biskupu uručene su biskupske insignije mitra, prsten i biskupski štap. Ovim činom završen je obred biskupskog ređenja.
Današnjem ređenju nazočili su biskupi Biskupske konferencije BiH, Hrvatske biskupske konferencije, Međunarodne biskupske konferencije sv. Ćirila i Metoda, Slovenske biskupske konferencije, Austrijske biskupske konferencije i Norveške biskupske konferencije, kao i predstavnici vjerskih zajednica, Pravoslavne crkve i Islamske zajednice te vršitelji službi u Crkvi.
Ređenju su prisustvovali i predstavnici civilne vlasti, među ostalima, predsjednik Vlade RH Andrej Plenković, eurozastupnica Željana Zovko, hrvatski ministri Gordan Grlić Radman i Ivan Malenica, državni sekretar Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan RH Zvonko Milas, ambasador i konzuli Republike Hrvatske u BiH, zatim predsjedateljica Vijeća ministara BiH Borjana Krišto, predsjednik HNS-a BiH Dragan Čović, izaslanica predsjednika RS Gabi Račić, predsjednica Federacije BiH Lidija Bradara, potpredsjednik RS Davor Pranjić te ostali predstavnici državnih, entitetskih i kantonalnih izvršnih i zakonodavnih vlasti.
Inače, papa Franjo u decembru je prihvatio odreknuće, odnosno zahtjev za penzionisanjem, dugogodišnjeg banjolučkog biskupa Franje Komarice (78) te je novim biskupom imenovao Željka Majića, svećenika Mostarsko-duvanjske biskupije.
Majić (61) je rođen u Drinovcima, kod Gruda u Hercegovini, a za svećenika je zaređen u Mostaru 1988. godine. Uz službu u različitim župama bio je i vikarom Mostarske biskupije te direktor biskupijskog Caritasa.
Franjo Komarica bio je banjalučkim biskupom još od 1989. godine i sa svojim je vjernicima proveo cijelo ratno razdoblje, a nakon rata uporno se zalagao za povratak prognanih katolika, koji su u najvećem broju Hrvati. S područja Banjolučke biskupije, prema dostupnim podacima, protjerano je 80 posto od oko 120 hiljada vjernika, koliko ih je tamo bilo uoči rata u BiH 1992.
Samo Banja Luka i okolica prije rata imali su više od 30 hiljada katoličkih vjernika, a prema statističkim podacima s kraja 2022. na tome području živi ih svega 1.500.
