Ukoliko vam se često rumene obrazi to bi mogao biti problem. Naime, novo istraživanje otkrilo je da varijanta gena koja uzrokuje reakciju crvenila na obrazima nakon konzumiranja alkohola također povećava upalu te utječe na cirkulaciju u tijelu, donosi Technology Networks.
Zbog čega se rumene obrazi?
Ovo otkriće moglo bi objasniti zašto osobe koje nose ovu varijantu gena također imaju povećan rizik od razvoja srčane bolesti. Istraživanje čiji su rezultati objavljeni u časopisu Science Translational Medicine, spojilo je dvije različite studije provedene na miševima s analizom genomskih podataka preuzetih iz izvora Biobanke u Japanu i Velikoj Britaniji.
Pretjerano pijenje alkohola ima velik popis negativnih posljedica na ljudsko zdravlje. Od kratkoročnih učinaka kao što su glavobolja, mučnina i želja za konzumiranjem velikih količina brze hrane, do dugoročnih učinaka na rizik od raka ili funkciju jetre.
Ali ovi utjecaji na zdravlje, za veliki dio ljudske populacije, značajno su ublaženi aktivnošću enzima zvanog mitohondrijska aldehid dehidrogenaza (ALDH2). On razgrađuje alkohol na manje štetne komponente u procesu koji se sastoji od više koraka. Prvo, etanol se pretvara u spoj koji se zove acetaldehid pomoću enzima koji se zove alkohol dehidrogenaza. Acetaldehid se zatim brzo razgrađuje u acetat pomoću ALDH2.
Nova istraživanja
Međutim, za pojedince s varijantom takozvanog gena ALDH2*2, proces nije tako jednostavan. Njihov enzim ALDH2 ima značajno smanjenu funkciju. Kao rezultat toga, otrovni acetaldehid ostaje mnogo duže u njihovim tijelima. Uzrokujući gore zdravstvene učinke prekomjernog pijenja (i ozbiljnije mamurluke). Ova varijanta je gotovo odsutna u većini dijelova svijeta osim istočne Azije. Gdje je varijanta prisutna kod otprilike trećine ljudi.
Ljudi koji piju unatoč tome što imaju ovaj genotip izloženi su povećanom riziku od raka. Također imaju i do 48 posto veći rizik od srčanih bolesti, upozoravaju ljekari. Ostalo je nejasno kako je ova bolest povezana s aktivnošću ALDH2. Kako bi otkrili ovu vezu, tim predvođen autorom Josephom C. Wuom, liječnikom i direktorom Stanfordskog kardiovaskularnog instituta, proveo je analizu cijelog genoma na 29.319 slučajeva ljudi oboljelih upravo od bolesti srca.
Nakon potvrđivanja jake veze između varijante ALDH2*2 i bolesti srca u njihovoj kohorti u drugoj skupini koju je zabilježila UK Biobank, pogledali su mali uzorak od devet pogođenih pojedinaca. Nakon jednog standardnog pića, istraživači su primijetili da su ti ljudi imali smanjenu funkciju endotelnih stanica koje igraju ključnu ulogu u određivanju rizika. Od uobičajene vrste bolesti srca, odnosno bolesti koronarnih arterija.
