Šta će Vladimir Putin sljedeće učiniti?
To je pitanje koje se često postavlja ove sedmice.
Razumljivo.
Uostalom, ovo je bila sedmica kada je čelnik Kremlja smanjio prag za korištenje ruskog nuklearnog oružja.
Bio je to tjedan kada su SAD i Ujedinjeno Kraljevstvo prešli (još jednu) Putinovu crvenu liniju, dopuštajući Ukrajini da na Rusiju ispali projektile većeg dometa koje je isporučio Zapad.
Također je bila sedmica kada je predsjednik Putin zapravo prijetio Ujedinjenom Kraljevstvu, Americi i bilo kojoj drugoj zemlji koja opskrbljuje Ukrajinu takvim oružjem i za takvu svrhu, piše BBC.
“Smatramo da imamo pravo koristiti naše oružje protiv vojnih objekata onih zemalja koje dopuštaju da se njihovo oružje koristi protiv naših objekata”, rekao je ruski čelnik u obraćanju naciji u četvrtak navečer.
Dakle, možete vidjeti: "Šta će Vladimir Putin učiniti sljedeće?" je najhitnije pitanje. A budući da sam urednik BBC-ja za Rusiju, mogli biste očekivati da imam odgovor.
Bit ću iskren s tobom. ja ne
Možda ni Putin ne zna odgovor, što stvari čini još ozbiljnijim.
Umjesto odgovora neka zapažanja.
Prihvaćanje eskalacije
Ove sedmice Kremlj je optužio “kolektivni Zapad” za eskalaciju rata u Ukrajini.
Ali gotovo tri godine rata u Ukrajini pokazale su da je Vladimir Putin taj koji prihvaća eskalaciju kao sredstvo za postizanje svojih ciljeva - u ovom slučaju, kontrole nad Ukrajinom ili barem mira pod ruskim uvjetima.
Putinova sveobuhvatna invazija na Ukrajinu, njegova odluka da četiri ukrajinska teritorija proglasi dijelom Rusije, njegovo raspoređivanje sjevernokorejskih trupa u regiji Kursk, njegova odluka u četvrtak da gađa ukrajinski grad Dnipro novom hipersoničnom balističkom raketom srednjeg dometa, praćeno prijetnjama udarom na zapad - sve to predstavlja trenutke eskalacije u ovom sukobu.
Jednom sam opisao Vladimira Putina kao automobil bez mjenjača za vožnju unatrag i bez kočnica, koji juri niz autocestu, s papučicom gasa zalijepljenom za pod.
Koliko vidim, malo se toga promijenilo.
Ne očekujte da će Putinmobil sada iznenada usporiti ili deeskalirati suočen s projektilima većeg dometa na Rusiju.
Eskalacija je, međutim, druga stvar. To je izrazita mogućnost. Ukrajina će se pripremati za nove ruske napade, čak i jače bombardiranje. Zapadne vlade će procijeniti razinu prijetnje u svjetlu Putinovih upozorenja.
Čak i prije televizijskog obraćanja čelnika Kremlja, na Zapadu su postojali strahovi od porasta hibridnog ruskog ratovanja.
Prošlog mjeseca šef MI5 upozorio je da je ruska vojna obavještajna služba uključena u kampanju "stvaranja haosa na britanskim i europskim ulicama".
“Vidjeli smo palež, sabotažu i više”, dodao je.
Putin je još u lipnju sugerirao da bi Moskva mogla naoružati protivnike Zapada ako se Ukrajini dopusti da udari duboko u Rusiju zapadnim projektilima dugog dometa.
"Vjerujemo da ako netko misli da je moguće isporučiti takvo oružje u ratnu zonu kako bi napao naš teritorij i stvorio nam probleme", rekao je, "zašto ne bismo mogli isporučiti naše oružje iste klase tim regijama oko nas svijet gdje će gađati osjetljive objekte zemalja koje to rade Rusiji?"
Nuklearna opcija
Na pitanje "Štq će Putin učiniti sljedeće?" obično slijedi: "Bi li Putin upotrijebio nuklearno oružje u ukrajinskom ratu?"
Ruski predsjednik izbacio je neke nesuptilne nagovještaje.
Objavljujući početak svoje "specijalne vojne operacije" – invazije na Ukrajinu punog opsega – izdao je upozorenje "onima koji bi mogli biti u iskušenju da se umiješaju izvana".
“Bez obzira ko nam pokuša stati na put ili stvoriti prijetnje našoj zemlji i našem narodu”, izjavio je čelnik Kremlja, “moraju znati da će Rusija odmah odgovoriti.
“A posljedice će biti takve kakve niste vidjeli u cijeloj svojoj povijesti.”
Zapadni čelnici općenito su odbacili ono što su vidjeli kao zveckanje nuklearnim oružjem. Od početka rata zapadne su vlade prešle nekoliko ruskih "crvenih linija": opskrbivši Ukrajinu tenkovima, naprednim raketnim sustavima, a potom i borbenim avionima F-16.
"Posljedice" kojima je prijetio Kremlj nikada se nisu ostvarile.
U septembru je Putin objavio da snižava prag za korištenje nuklearnog oružja - dekret je objavljen ove sedmice. Jasno upozorenje Europi i Americi da ne dopuste udare raketama većeg dometa na ruski teritorij.
Sada je i ova crvena linija prijeđena. U svom obraćanju naciji Putin je potvrdio zapadne izvještaje da je Ukrajina ispalila Atacme isporučene iz SAD-a i rakete Storm Shadow britanske proizvodnje na mete unutar Rusije.
Ranije ove sedmice, kada je prokremaljski tabloid Moskovsky Komsomolets pitao umirovljenog general-pukovnika kako bi Rusija trebala odgovoriti na napad Atacms na regiju Bryansk, on je odgovorio:
"Započinjanje Trećeg svjetskog rata zbog napada na skladište oružja u regiji Bryansk vjerovatno bi bilo kratkovidno."
Bilo bi utješno pomisliti da Kremlj dijeli to mišljenje.
Ali u obraćanju naciji Vladimira Putina nije bilo dokaza za to.
Čini se da je njegova poruka pristašama Ukrajine na Zapadu bila: ovo je crvena linija oko koje ozbiljno mislim, izazivam vas da je prijeđete.
“Čak ni Putin ne zna može li upotrijebiti nuklearno oružje ili ne može. Ovisi o njegovim emocijama”, rekao mi je nedavno kolumnist Nove Gazete Andrej Kolesnikov.
“Znamo da je on vrlo emotivan čovjek. Odluka da se započne ovaj rat bila je i emotivan korak. Zbog toga moramo ozbiljno shvatiti njegovu ideju o promjeni nuklearne doktrine. Kažu da se strah od rata mora vratiti i obuzdat će obje strane, ali ovo je također sredstvo eskalacije.
“U ovom tumačenju moramo priznati da Putin, pod određenim okolnostima, može upotrijebiti barem taktičko nuklearno oružje u okviru ograničenog nuklearnog rata. Neće riješiti problem. Ali to će biti početak samoubilačke eskalacije za cijeli svijet.”
Taktičko nuklearno oružje su male bojeve glave namijenjene za upotrebu na bojnom polju ili ograničeni napad.
Faktor Trump
Vladimir Putin može djelovati na temelju emocija. Također je, očito, vođen ogorčenošću Zapada i čini se da je odlučan da ne odstupi.
Ali također zna da bi svijet uskoro mogao biti sasvim drugačije mjesto.
Za dva mjeseca Joe Biden će biti izvan ureda, a Donald Trump bit će u Bijeloj kući.
Novoizabrani predsjednik Trump izrazio je skepticizam u pogledu američke vojne pomoći Ukrajini i žestoko je kritizirao NATO.
Također je nedavno rekao da bi razgovor s Vladimirom Putinom bio "pametna stvar".
Sve bi to trebala biti glazba za Putinove uši.
Što znači da bi se Kremlj, unatoč najnovijim prijetnjama i upozorenjima, mogao odlučiti protiv velike eskalacije upravo sada.
Odnosno, ako je Kremlj računao da će Donald Trump pomoći u okončanju rata pod uvjetima koji su korisni Rusiji.
Ako se ta računica promijeni, mogao bi se promijeniti i odgovor Moskve.
