Bauk plinske krize iz 2022. i tadašnjih astronomskih cijena opet se nadvija nad Evropom i njenom industrijom. Kako navodi Reuters, cijena plina trenutno se kreće oko 50 eura za megavatsat (MWh) i najviša je u zadnjih godinu dana. Rezultat je to nešto hladnijeg vremena posljednjih desetak dana, ali pojačanu potražnju potiče i nervoza oko isteka tranzitnih ugovora za ruski plin plinovodima preko Ukrajine. Podsjetimo, ti ugovori ističu krajem godine.
Skladišta plina u Evropi trenutno su na 85 posto popunjenosti, što je nekih 10 posto niže nego prije godinu dana u ovo vrijeme. Iako je ‘žeđ‘ Evropske unije za plinom 17 posto niža u odnosu na petogodišnji prosjek u periodu prije pandemije koronavirusa, ovakva tržišna kretanja za dio analitičara razlog su za zabrinutost. Barbara Lambrecht, analitičarka Commerzbanka, kaže kako to čini ovu zimu neizvjesnijom, s obzirom da se zbog hladnijeg vremena skladišta prazne brže nego tokom proteklih dviju relativno toplih zima.
Francisco Blanch, voditelj istraživanja tržišta sirovina u Bank of America, kaže za Reuters kako bi to moglo podignuti cijene plina u Evropi sve do 70 eura za MWh. Kada se to uporedi s prosječnom cijenom prije pandemije od 17,58 eura, jasno je da evropska industrija, najveća žrtva završetka ere jeftinog plina, opet strahuje. Podaci Bernsteina pokazuju da je u posljednje četiri godine na starom kontinentu ugašeno gotovo milion radnih mjesta u industriji.
U sada već čuvenom septembarskom izvještaju o konkurentnosti, nekadašnji šef Evropske centralne banke Mario Draghi napisao je kako je zbog gubitka pristupa jeftinom plinu nakon ruske agersije na Ukrajinu u februaru 2022. evropska industrija platila ‘golemu cijenu‘ te da će Evropi fosilna goriva trebati barem do kraja ove decenije.
"Iako su cijene energenata značajno pale u odnosu na vrhunac (od 350 eura za MWh plina), kompanije iz EU i dalje se suočavaju s cijenama električne energije koje su dva do tri puta više nego u SAD. Cijene prirodnog plina više su za četiri do pet puta", stajalo je u Draghijevom izvještaju.
Sadašnja cijena plina u EU pet je puta viša nego u SAD. Udruženje njemačkih industrijalaca BDI uključilo je visoke cijene energenata među faktore koji smanjuju konkurentnost najveće evropske ekonomije. Siegfried Russwurm, predsjednik BDI-ja i član Uprave industrijskog konglomerata ThyssenKrupp kako je zbog tihe migracije njemačkih kompanija u države s jeftinijim energentima Njemačka u riziku od deindustrijalizacije.
Francuska industrija ove će zime raditi na 70 do 80 posto kapaciteta zbog skupih energenata, posebno u hemijskom sektoru, upozorio je Nicholas de Warren, predsjednik industrijske lobističke organizacije Uniden.
Podaci LSEG-a pokazuju da je EU u novembru uvezla 11,3 milijardi kubika ukapljenog prirodnog plina (LNG), što je nekih 140 tankera. Plin je došao uglavnom iz SAD i Katara.
