Na globalnim naftnim tržištima prošle sedmice cijene barela oštro su pale, uslijed smanjenje kineske potražnje, kao i očekivanja da bi se mogao postići sporazum o prekidu vatre u Gazi koji bi mogao ublažiti napetosti na Bliskom istoku i popratne zabrinutosti oko opskrbe.
Na londonskom tržištu barel Brenta pojeftinio je prošle sedmice za više od jedan posto, na 81.13 dolara. Istodobno, na američkom tržištu barel WTI nafte pojeftinio je više od tri posto, na 77.16 dolara.
Uprkos podatku o porastu američke privrede u drugom tromjesečju za 2.8 posto na godišnjem nivou, što je u početku poduprlo rast cijena na naftnim tržištima, ponovno su prevladale zabrinutosti oko potražnje u drugoj najvećoj svjetskoj ekonomiji - Kini. Nedavni podaci, naime, ukazuju da je ukupni kineski uvoz loživog ulja pao za 11 posto u prvoj polovini 2024. Iznenađujuće snižavanje kamatnih stopa u Kini, pak, izazvalo je zabrinutosti oko toga da se Peking muči oko ponovnog oživljavanja privrede.
"Kineska potražnja slabi, a s njom padaju i cijene sirove nafte", kaže Bob Yawger, direktor energetskih terminskih poslova u Mizuhu u New Yorku. Dodaje da kineskoj ekonomiji prijeti ulazak u deflacijski ciklus, gdje će cijene padati zbog slabljenja potražnje. "A to je otprilike najgori mogući scenarij za zemlju koja je najveći uvoznik sirove nafte na planeti", ocijenio je.
U međuvremenu, očekuje se i slabljenje potražnje najvećeg svjetskog potrošača nafte, SAD, zbog toga što se američke rafinerije pripremaju smanjiti proizvodnju kako se bliži kraj ljetne sezone vožnje početkom septembra. Druga najveća američka rafinerija, Valero Energy najavila je da će njezinih 14 rafinerija raditi s 92 posto ukupnog kapaciteta u trećem kvartalu, dok su u drugom radile s 94 posto kapaciteta.
