GLOBALNA EKONOMIJA

Cijene nafte porasle više od 2 posto

Medijska izvješća o zaoštravanju napetosti u Crvenom moru i potpuno zatvaranje libijskog naftnog polja Sharara zbog prosvjeda ponovo su raspirili strah od poremećaja u globalnoj opskrbi naftom

Na svjetskim su tržištima cijene nafte u prvoj sedmici nove godine porasle više od 2 posto, nakon što su lani pale više od 10 posto. Na londonskom je tržištu cijena barela prošle sedmice porasla 2.2 posto, na 78.76 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio oko 3 posto, na 73.80 dolara.

Nakon što su lani pale više od 10 posto, u prvoj sedmici ove godine cijene su nafte porasle, a trgovci su najviše pratili zbivanja na Bliskom istoku koji balansira na rubu regionalnog rata. Zbog izraelskih vojnih operacija u palestinskom Pojasu Gaze, jemenski Huti u znak podrške Palestincima ometaju u Crvenom moru plovidbu brodova povezanih s Izraelom, a SAD je organizirao međunarodnu koaliciju koja bi trebala štititi brodove.

Nervozu su na tržištima pojačali i prosvjedi u Libiji

Napetost u regiji pojačalo je i ubistvo dužnosnika palestinskog Hamasa u Libanonu. U Iranu je, pak, u dvije eksplozije ubijeno više od 80 ljudi, a Teheran je najavio odgovor. Danski brodar Maersk najavio je da do daljnjeg neće slati brodove kroz Crveno more, izvijestivši klijente o mogućim poremećajima u transportu.

Oporavak cijena "podsjeća na rizik koji sa sobom nose sve izraženije napetosti na Bliskom istoku", kaže Tamas Varga iz PVM-a. Nervozu su na tržištima pojačali i prosvjedi u Libiji, koji su zaustavili proizvodnju na naftnom polju Sharara kapaciteta do 300.000 barela dnevno. Sharara spada među najveća naftna polja u Libiji i često je meta političkih prosvjeda.

"Medijska izvješća o zaoštravanju napetosti u Crvenom moru i potpuno zatvaranje libijskog naftnog polja Sharara zbog prosvjeda ponovo su raspirili strah od poremećaja u globalnoj opskrbi naftom", rekao je Yeap Jun Rong iz IG-a.

Situacija s kamatnim stopama

Podršku cijenama pružale su početkom sedmice i špekulacije da bi američka i Evropska središnja banka uskoro mogle početi smanjivati kamatne stope kako bi podržale ekonomski rast, što bi značilo i snažniju potražnju za naftom.

No, u drugoj polovini sdmice te su nade splasnule zbog jačanja inflacije u evrozoni u decembru. Uz to, novi podaci pokazali su da je u SAD-u u decembru broj zaposlenih porastao više nego što se očekivalo, a porasle su i plaće, što bi moglo značiti da bi se inflacija, a time i kamatne stope Feda mogle zadržati na povišenim razinama dulje nego što se očekivalo.

Slične vijesti