Centralna izborna komisija BiH još čeka odgovor od Ministarstva finansija i trezora BiH o zahtjevu Komisije za dodatnim sredstvima za provođenje lokalnih izbora u oktobru ove godine, a koja su zatražena u iznosu od oko 4,1 milion KM, potvrđeno je Raportu u CIK-u.
Podsjećamo, CIK-u je već odobreno oko 7,4 miliona maraka, a dodatna sredstva neophodna su im za angažovanje dodatnog osoblja i implementaciju pilot-projekata na predstojećim lokalnim izborima u vezi sa novim izbornim tehnologijama, što je naloženo novim odredbama Izbornog zakona BiH koje je u martu nametnuo visoki predstavnik Christian Schmidt.
S obzirom na to da je CIKBiH nedavno imao sastanak o ovoj temi s predstavnicima Ministarstva finansija i trezora BiH, Raport je pitao nadležne u Komisiji da li je postignut dogovor o isplati sredstva CIK-u.
„Centralna izborna komisija BiH je obavila konsultacije sa predstavnicima Ministarstva finansija i trezora BiH i očekujemo da će dodatna sredstva za provedbu Lokalnih izbora 2024. godine biti odobrena u skladu sa zakonom", odgovorili su za Raport iz CIK-a.
Iz odgovora CIK-a je jasno da oni očekuju da će Ministarstvo finansija i trezora BiH poštovati zakone i da će Komisija dobiti traženi novac.
Rok za uplatu na račun CIK-a je 24. maj
A, najnovije izmjene Izbornog zakona BiH kažu da se „budžetska sredstva potrebna za financiranje izbora isplaćuju u vrijeme i u iznosima koje odredi organ nadležan za provedbu izbora“.
Organ za provedbu izbora je CIKBiH, dodatni iznos koji su tražili je 4,1 milion KM, a vrijeme isplate ovog novca Ministarstvo bi trebalo obezbijediti najdalje do 24. maja, jer Zakon kaže da sva sredstva za izbore na računu CIK-a moraju biti najkasnije 15 dana nakon raspisivanja izbora, a izbori su raspisani 9. maja.
Schmidtove izmjene Izbornog zakona BiH precizirale su i da CIK BiH može podnijeti zahtjev koji prelazi iznos gornje granice rashoda koju utvrđuje Ministarstvo finansija i trezora BiH, ukoliko je takav zahtjev u skladu s odobrenim Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji, potrebnim angažiranjem vanjskog osoblja i uvođenjem izbornih tehnologija, a što je CIK upravo i tražio.
MFT BiH ne može mijenjati CIK-ov zahtjev, izuzev u rijetkim situacijama
Doduše, ima i zakonskih izuzetaka kada MFTBiH može promijeniti iznos koji zahtijeva CIK.
„Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine može dati svoje mišljenje o budžetskom zahtjevu Centralne izborne komisije BiH, bez mogućnosti njegove izmjene, osim u slučaju kada je budžet Centralne izborne komisije BiH u suprotnosti s preuzetim obavezama o ograničenjima rashoda i/ili potrošnje po osnovu zaključenih međunarodnih ugovora, ili kada nacrt budžeta dovodi do budžetske neravnoteže čije bi uravnoteženje dovelo do umanjenja nacrta budžeta bilo kojeg drugog korisnika budžeta, pojedinačno ili linearno na zbirnom nivou.“
Pojednostavljeno, Ministarstvo finansija i trezora BiH, ukoliko ne ispuni zahtjev CIK-a, morat će dokazati da bi isplatom 4,1 miliona KM bila narušena budžetska ravnoteža i isplate po međunarodnim ugovorima.
Jasno je da u situaciji kada budžet nije ni usvojen, kada je na snazi privremeno finansiranje i s obzirom na potrebe CIK-a MFT BiH na čijem je čelu SNSD-ov Srđan Amidžić, neće moći koristiti ovaj razlog kao argument za eventualnu blokadu isplate novca Komisiji.
Ukoliko se zbog opstrukcija izbora i Schmidtovog zakona koje zagovara Milorad Dodik, njegov ministar Amidžić i odluči na blokade, visoki predstavnik je i to onemogućio, izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH 2022. godine, kojima je osigurano rješenje, ne samo za automatsko i kontinuirano finansiranje izbora, nego i privremeno finansiranje u situaciji kada budžet nije usvojen.
Također, Schmidtovim izmjenama Zakona o finansiranju institucija BiH propisano je da ako ministar finansija ne želi ili nije u mogućnosti da izvrši zahtjev CIK-a u pogledu izdvajanja novca za izbore, onda će taj zahtjev izvršiti zamjenik ministra finansija i trezora BiH.
U ovom slučaju to je Muhamed Hasanović, kadar SDP-a.
Zakon je propisao da ako ministar finansija i trezora i zamjenik ministra ne izvrše obaveze o dodjeli sredstava CIK-u za provedbu izbora mogu biti sankcionirani i iznosom do 20.000 KM.
