U sjeni svojevrsnog igrokaza u Republici Srpskoj, gdje je vlast uspjela mobilisati nekoliko hiljada "spontano" okupljenih građana, ljubitelja lika i djela Milorada Dodika, ali, kako smo vidjeli i Vladimira Putina, pomalo neopravdano prošla je vijest o najavljenom kongresu Stranke demokratske akcije (SDA).
A da je bitna, bitna je. Barem iz jednog razloga.
Bude li, kao i prošli put, izbor predsjednika organizovan po receptu jednog kandidata, jasno će biti da "najveća stranka u Bošnjaka" klizi tamo gdje su odavno otklizali režimi koji danas raširenih ruku dočekuju Dodika, nekada i glavnog SDA partnera u vlasti.
Ne pomišlja da odstupi
Vole se u SDA, s vremena na vrijeme, požaliti kako se, eto, pitanje kongresa, odnosno unutarstranačkih izbora problematizuje samo kad je njihova partija u pitanja.
A onda se prisjete kako je, u stvari, "to i normalno, jer da SDA nije jaka i moćna ne bi ta stranka nikoga niti zanimala".
I imaju pravo, ta jeste stranka pod lupom javnosti, ali ne zato što su njeni članovi popularni kao Edin Džeko, Jusuf Nurkić ili Dino Merlin, već što su tokom ove tri decenije njeni kadrovi "zajahali" toliko institucija i rukovodećih pozicija, da je sasvim logično da ljude interesira ko im to tamo kroji sudbinu.
A kad su krojači u pitanju, onaj glavni, ne pomišlja da odstupi.
Bakir Izetbegović tvrdo se drži kursa po kojem manje-više ni u čemu nije pogriješio te ne vidi razlog po kojem bi nekom drugom prepustio svoje mjesto.
A pripreme da 14. oktobra bude baš tako odavno su počele. Pisali smo, uostalom, o tome kako se provodi čistka na teren i to mahom u nekim odborima SDA u Republici Srpskoj, gdje su se pojedinci drznuli da kritikuju Izetbegovića i njegove istomišljenike.
Mašinerija u punom pogonu
Mašinerija radi punim pogonom i teško je za vjerovati da pojedinac, makar bio uporan i glasan poput, recimo, Šemsudina Mehmedovića može poremetiti ove planove.
Zastupnik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH dosljedan je kritičar svih pogrešnih poteza stranke čiji je jedan od osnivača.
Te kritike, međutim, odbijaju se kao od zida, pa nas ne bi začudilo da i ovaj put delegati aklamativno potvrde novog-starog predsjednika. Krajnji rok da stranačke organizacije dostave prijedloge za predsjednika SDA je 25. septembar.
Podsjetimo, ovo će biti osmi po redu Kongres Stranke demokratske akcije.
Sedmi kongres je održan 14. septembra 2019. godine u Sarajevu. Tada je Bakir Izetbegović izabran za predsjednika aklamacijom jer nije bilo protukandidata.
Prvi predsjednik SDA od njenog osnivanja 1990. godine bio je Alija Izetbegović.
U oktobru 2001. Izetbegović se povukao. Za predsjednika SDA je izabran Sulejman Tihić koji je ovu poziciju "odbranio" 2005. godine.
Četiri godine kasnije, Tihić je ponovo pobijedio i to protukandidate Bakira Izetbegovića i Adnana Terzića.
Nakon smrti Tihića 2014. godine, lidersku poziciju je praktično preuzeo tadašnji zamjenik predsjednika SDA Bakir Izetbegović.
On je 2015. i formalno postao predsjednik, osvojivši najviše glasova na Kongresu, ispred Šemsudina Mehmedovića.
U septembru 2019. Izetbegović čak nije ni imao protivkandidata za čelnu poziciju...
