Ove godine je jedan opasan virus službeno iskorijenjen s kontinenta na kojem je donedavno pustošio, što je izuzetno postignuće u javnom zdravstvu iza kojeg stoje decenije truda. No, možda ste propustili ovu vijest.
Naravno, ne radi se o koronavirusu, već o virusu koji uzrokuje dječju paralizu, a koji je iskorijenjen u Africi u augustu 2020. Pandemija covida-19 spriječila je da ova pozitivna vijest dominira naslovnicama.
"Nakon što sam vidio i držao djecu koja imaju dječju paralizu… Takav prizor je sada postao historija", rekao je ljekar Tunji Funsho za CNN. Funsho je među najzaslužnijima za iskorjenjivanje divlje varijante virusa dječje paralize u Nigeriji.
No, ovo nije jedino postignuće u 2020. koje je ostalo skoro pa nezapaženo. Čak i prije pandemije, ljudi su bili skloni vjerovati da je svijet siromašniji i nepravedniji nego što zapravo jest što bi se moglo protumačiti kao nesvjesna želja za zadržavanjem negativnih stereotipa i ignoriranjem razmjera napretka koji se odvija točno ispred našeg nosa.
Pesimističan stav stečen u djetinjstvu?
Mnogi stručnjaci vjeruju da je ovakav pesimističniji stav prema svijetu navika stečena u djetinjstvu, koja je potencirana medijskim izvještavanjem i vlastitim psihološkim crtama. Pojednostavljeno, mnogi smatraju da je svijet jedno loše mjesto na kojem život postaje sve teži – što se pogotovo očituje u zadnjih 12 mjeseci. Jedini je problem taj što to nije istina.
"Ja sam rođeni optimist", rekao je Funsho, mada se u svojoj karijeri suočio s mnogim izazovima, poput pobune Boko Harama zbog koje je došlo do obustave vakcinacije djece na sjeveru Nigerije te su on i njegovi kolege putovali motorima, magarcima i devama kako bi dostavili vakcine.
"Kada se svijet udruži oko jedne zajedničke svrhe – poboljšanje života svih građana svijeta, bez obzira gdje oni živjeli, onda to možemo postići", rekao je.
"Svijet je pun problema, ali najgori je naš stav"
"U svijetu s puno problema nekako vam je zabranjeno razgovarati o dobrim stvarima", rekao je švedski statističar Ola Rosling, koautor bestselera Faktologija u kojem se ljude educira o nedovoljno cijenjenim poboljšanjima u globalnom siromaštvu, zdravlju i općoj dobrobiti.
Rosling pripada skupini stručnjaka koji pokušavaju postići to da ljudi imaju pozitivniji stav o svijetu, koji je baziran na realnim činjenicama.
"Čak i kada nema pandemije, ljudi nisu skloni vjerovati da je svijet sada bolje mjesto nego prije. Naravno, možemo i dalje raditi na njemu, puno je problema. Ali mislim da je glavni problem naš stav", kazao je Rosling za CNN.
Promjena takvog načina razmišljanja bila je glavna misija Roslinga i njegovog pokojnog oca Hansa. Njihovu knjigu, objavljenu 2018., nahvalio je i Bill Gates. Knjiga je prikazala alarmantnu ljudsku tendenciju; kada su autori zatražili od hiljada ljudi širom svijeta da procijene stope ekstremnog siromaštva, obrazovanja djevojčica, djece vakcinisane protiv ospica i desetaka drugih podataka, ispitanici su sistemski pretpostavili da je svaka stopa niža nego što jest.
"Ovakve zablude ne počivaju na stranačkim ili političkim podjelama. U svijetu koji se konstantno mijenja, i desnica i ljevica imaju jednako zastarjeli pogled na svijet", smatra Rosling.
Istraživanje pokazalo da aktivno tražimo negativnu stranu
Neke studije pokazuju kako si ljudi ne mogu pomoći i da aktivno traže negativnu stranu neke situacije. Naprimjer, u studiji iz 2018., koju su citirali mnogi psiholozi, uključujući i poznatog Stevena Pinkera, naučnici s Harvarda zatražili su ispitanike da traže različite stvari, poput plavih tačkica, prijetećih lica ili neetičnih radnji.
"Otkrili smo da su učesnici kada su tražili kategoriju koja je s vremenom postala rjeđa, 'proširili' tu kategoriju kako bi uključili više njenih segmenata", rekao je vodeći autor istraživanja David Levari za CNN.
"Kada su se plave tačkice počele rjeđe pojavljivati, ispitanici su širi spektar boja nazivali plavim. Kada su prijeteća lica postala rijetka, ljudi su širi spektar izraza lica nazivali prijetećim. Ova studija sugerira da će ljudi u situaciji kada je negativnog sadržaja sve manje, umjesto da slave i budu zbog toga sretni, taj negativan sadržaj početi nalaziti na više mjesta nego prije", objasnio je.
Ovakve zastarjele pretpostavke o lošoj situaciji na našoj planeti prenose se generacijama, podučavaju se kroz djetinjstvo i pojačavaju medijskim izvještavanjem o negativnim, ali iznimnim događajima, smatra Rosling.
A kad stvari postanu stvarno loše, kao 2020. godine, ljudska je tendencija pretpostavljati najgore.
"U takvom svjetonazoru, svaka ogromna katastrofa odmah postaje najgora katastrofa ikad", rekao je Rosling.
"Istina, sada prolazimo kroz jako težak period, ali je ovo svejedno vjerovatno najbolje vrijeme do sada. Većina ljudi to ne može shvatiti zbog načina na koji su naši mozgovi naštimani", dodao je.
Pozitivna dostignuća u teškoj godini
Sklonost negativnom razmišljanju je možda ljudska tendencija, ali stručnjaci smatraju da se uz nešto truda čak i ovako izazovna godina kao što je bila 2020. može staviti u pravi kontekst.
Naprimjer, pandemija je s jedne strane obustavila rad na brojnim naučnim istraživanjima, ali je, s druge strane, zasjenila pozitivne rezultate mnogih dostignuća.
Jedno takvo dostignuće postigao je tim ljekara u 2019., uključujući virologa Ravindru Guptu, koji je drugi put u historiji pacijenta izliječio od HIV-a.
"To je bila stvarno važna vijest. Prvi put se to dogodilo prije gotovo deset godina i do sada nismo uspjeli izliječiti drugu osobu pa su se mnogi zapitali je li se radilo o nekoj prevari", rekao je Gupta za CNN.
Tokom pandemije je također došlo do historijski brzog razvoja vakcine, što je promijenilo perspektivu o tome u kojem periodu možemo do njega doći u nekoj drugoj situaciji.
"Ovo je jedinstvena situacija. Trebamo imati na umu da na početku godine nismo ni znali je li uopće moguće proizvesti vakcinu protiv virusa SARS-CoV-2", rekao je virolog David Matthews sa Univerziteta Bristol.
Mikrobiolog Andrew Preston sa Univerziteta Bath smatra da "ulazimo u novu eru razvoja vakcine". Čak se nada da bi tehnologija mRNK koja se prvi put koristi u nekim vakcinama protiv covida-19 mogla djelovati i protiv velikog broja drugih infekcija, uključujući karcinom.
"Kroz historiju smo uspjeli riješiti najveće probleme"
Ova kriza je dovela do ponovnog uvažavanja rada naučnika, smatra Peter Hotez, dekan Nacionalne škole za tropsku medicinu na Medicinskom fakultetu Baylor u Houstonu.
"Ovo je prvi put da ljudi redovno prate, na dnevnoj bazi, šta govore naučnici. I mislim da im se sviđa što čuju; kada vide kako rješavamo neki problem, kako donosimo procjene, kako reagiramo u različitim situacijama. Smatram da je ovo vrlo važan i pozitivan korak naprijed", rekao je Hotez.
U međuvremenu, Rosling želi istaknuti neka konstantna poboljšanja koja se zbivaju u pozadini pandemije.
"Trendovi koji stvarno oblikuju život budućih generacija se rijetko pojavljuju na vijestima", kazao je Rosling i naveo kako sve veći broj ljudi ima pristup električnoj energiji, kako pada smrtnost pri porodu i kako imamo velik napredak u borbi protiv bolesti kao što su malarija i dječja paraliza.
"Da bi ljudi shvatili koliko je svijet dobar i koliko stvari idu nabolje, prvo se morate suočiti s njihovim svjetonazorom i pokazati im da pogrešno razmišljaju. Kada ste svjesni napretka, shvaćate da i čujete za neke probleme baš zato jer ih netko pokušava riješiti. Problemi su tu da se riješe, a mi smo kroz historiju uspjeli riješiti najveće probleme", smatra Rosling.
