Svijet

CNN: Historija bi se mogla ponoviti? Putin je već dvije vojne akcije pokretao u vrijeme Olimpijskih igri

Za one koji gledaju krizu u Ukrajini, 20. februar je trebao biti datum za gledanje, piše CNN.

Zimske olimpijske igre u Pekingu 2022. završene su u nedjelju, a neki posmatrači su zabrinuti da bi ceremonija zatvaranja mogla biti zgodan trenutak za ruskog predsjednika Vladimira Putina da pokrene vojnu akciju. Na kraju krajeva, historija se ponavlja: Rusija je eskalirala kratki sukob sa Gruzijom 2008. tokom Ljetnih olimpijskih igara u Pekingu, a Rusija je započela sporu aneksiju Krima na kraju Zimskih olimpijskih igara 2014. u Sočiju.

Ali nedjelja je Rusiji također ponudila potencijalno otvaranje za deeskalaciju. Na kraju krajeva, velike zajedničke ruske vojne vježbe u Bjelorusiji trebale su se završiti 20. februara, a Kremlj je sugerirao da će ruske trupe otići kući nakon što završe, bez navođenja konkretnih datuma.

Bjeloruski ministar vanjskih poslova Vladimir Makei je čak rekao da "ni jedan" ruski vojnik ili dio ruske vojne opreme neće ostati u Bjelorusiji kada se vježbe završe.

Umjesto toga, Rusija je u krizi preskočila još jedan potencijalni kraj. U nedjeljnom saopćenju koje je bjeloruska vojska objavila na Telegramu, bjeloruski ministar odbrane general-potpukovnik Viktor Khrenin rekao je da će Rusi i Bjelorusi nastaviti svoje vježbe, rekavši da je "pojačana vojna aktivnost u blizini vanjskih granica Unije" - Rusije i Bjelorusije - a pojačane tenzije u Donbasu zahtijevale su tu odluku.

Oči su ostale na Donbasu u nedjelju, dok su evakuirani iz dijelova istočne Ukrajine pod kontrolom separatista nastavili da prelaze u južnu Rusiju i iz regiona pod kontrolom separatista, dok su se stizali izvještaji o još granatiranja.

Lokalni zvaničnici u ruskoj regiji Rostov proglasili su vanredno stanje nakon što su separatistički lideri u petak naredili evakuaciju civila iz regije. Međutim, ukrajinski ministar odbrane, Oleksij Reznikov, okrivio je separatiste u otcijepljenim republikama Donjeck i Lugansk za eskalaciju situacije, optužujući separatiste koje podržava Rusija da stavljaju teško oružje u civilna područja i koriste ga za bombardiranje područja pod kontrolom ukrajinske vlade.

U međuvremenu, čini se da se gomilanje ruskih snaga oko ukrajinskih granica nastavilo, prema procjenama američkih obavještajnih službi. Američki zvaničnik koji direktno poznaje obavještajne podatke rekao je za CNN da je Rusija sada rasporedila blizu 75% svojih konvencionalnih snaga parkiranih na pragu Ukrajine, ukazujući na visok nivo spremnosti za napad.

Dakle, je li diplomatija mrtva? Ne u potpunosti. Putin i francuski predsjednik Emmanuel Macron razgovarali su telefonom u nedjelju i "složili se da nastave da drže otvorenim dijalog na različitim nivoima" o situaciji u Ukrajini, saopštio je Kremlj.
Međutim, tačka prepreke ostaje Sporazum iz Minska, za koji Kremlj insistira da je jedini način za rješavanje krize. Ali kijevska vlada to vidi kao na brzinu smišljeni sporazum koji je bila prisiljena prihvatiti pod prijetnjom oružjem.

A Dmitrij Peskov, Putinov portparol, upozorio je lidere koji su razgovarali sa ruskim liderom telefonom. U razgovoru sa Pavelom Zarubinom, voditeljem TV programa "Moskva. Kremlj. Putin", Peskov je sugerisao da je Kremlj spreman da objelodani poverljive razgovore na visokom nivou sa drugim svjetskim liderima kako bi se suprotstavio, kako je opisao, namjernim i obmanjujućim curenjima koji dolaze od stranih zvaničnika .

"Nadam se da nećemo živjeti u svijetu u kojem moramo da čitamo transkripte zatvorenog dijela razgovora predsjednika", rekao je Peskov. Ali kada je potrebno dokazati ispravnost našeg predsjednika, mi možemo i hoćemo učiniti sve.