Dva tima naučnika otkrila su teoretski nastanjiv planet, manji od Zemlje, ali veći od Venere, koji kruži oko male zvijezde udaljene oko 40 svjetlosnih godina.
Egzoplanet, nazvan Gliese 12b, kruži oko hladne crvene patuljaste zvijezde koja se nalazi u sazviježđu Riba i veličine je oko 27 posto našeg sunca i 60 posto% njegove temperature, prema dvjema studijama objavljenim u četvrtak u The Astrophysical Journal Letters i Monthly Obavijesti Kraljevskog astronomskog društva.
Budući da je njegova zvijezda mnogo manja od sunca, Gliese 12b još uvijek spada u nastanjivu zonu, idealnu udaljenost od zvijezde na kojoj može postojati tekuća voda, iako završi svoju orbitu svakih 12,8 dana.
Radeći na pretpostavci da egzoplanet nema atmosferu, naučnici su izračunali temperaturu njegove površine na oko 107 stepeni Fahrenheita (42 stepeni Celzijusa).
"Pronašli smo najbliži, tranzitni, umjereni svijet veličine Zemlje koji je lociran do sada", rekao je Masayuki Kuzuhara, docent na projektu u Astrobiološkom centru u Tokiju i suvoditelj jednog od istraživačkih timova s Akihikom Fukuijem, docent na projektu na Sveučilištu u Tokiju, u izjavi.
Nakon što se identificiraju umjereni planeti veličine Zemlje, naučnici ih mogu analizirati kako bi odredili koji su elementi sadržani u njihovoj atmosferi i, što je ključno, postoji li voda za održavanje života.
"Postoji samo nekolicina (egzoplaneta) za koje smo otkrili da su dobri kandidati za to. A ovo nam je najbliže i stoga je to prilično veliko otkriće", rekla je u petak za CNN Larissa Palethorpe, doktorandica na Sveučilištu u Edinburghu i Sveučilišnom koledžu u Londonu, koja je suvoditeljica druge studije.
Razumijevanje Gliesea 12b
Kako bi uočili Gliese 12b, naučnici su koristili javno dostupne podatke koje je prikupio NASA-in Transiting Exoplanet Survey Satellite (TESS) — teleskop koji zuri u desetke hiljada zvijezda svakog mjeseca, prateći njihove promjene u svjetlini, što može biti dokaz kruženja egzoplaneta.
Astronomima je lakše pronaći egzoplanete koji kruže oko crvenih patuljastih zvijezda jer njihova relativno mala veličina rezultira većim efektom zatamnjenja tokom svakog tranzita.
Trenutno naučnici nisu sigurni što tačno čini atmosferu ovog planeta, ima li je uopće i ima li vode, iako je Palethorpe rekao da ne očekuju da će tamo pronaći vodu.
NASA-ina svemirska letjelica Voyager 2 snimila je ove poglede na Uran (lijevo) i Neptun (desno) tokom preleta planeta 1980-ih.
"Moglo bi nestati vode, a onda znamo da se na ovom planetu već dogodio efekt staklenika i više je poput Venere", rekla je. "Moglo bi biti vode, u kojem slučaju to više liči na nas… ili postoje potpisi koji se mogu detektirati koji bi vam mogli pokazati da je u tijeku efekt staklenika pa bi moglo gubiti vodu."
Za sljedeću fazu analize atmosfere egzoplaneta, znanstvenici se nadaju koristiti svemirski teleskop James Webb i provesti spektroskopsku analizu. Ova metoda uključuje hvatanje zvjezdane svjetlosti koja sija kroz atmosferu egzoplaneta i gledanje koje valne duljine apsorbiraju određene molekule, otkrivajući njihovu prisutnost u atmosferi.
Osim što je rasvijetlio sam egzoplanet, Palethorpe je rekao da se naučnici nadaju da će nam ovaj rad pomoći da bolje razumijemo naš planet.
"Ono što će nas ovaj planet posebno naučiti je što se dogodilo da je Zemlja ostala nastanjiva, ali Venera nije… Može nam reći puteve nastanjivosti kojima planeti idu dok se razvijaju", rekla je.
No iako bi egzoplanet potencijalno mogao biti nastanjiv za ljude i relativno je "blizu" našeg Sunčevog sustava u astronomskom smislu, malo je vjerojatno da će ga iko uskoro posjetiti.
"Nije dohvatljiv, udaljen je 12 parseka", rekao je Palethorpe, dodajući da će biti potrebno oko 225.000 godina da se stigne do Gliese 12b s najbržom letjelicom koja trenutno postoji.
