Samo sedam dana prije ponovnog ulaska Donalda Trumpa u Bijelu kuću, Ukrajina se priprema za neke teške izbore u nadolazećim mjesecima. Njezine su trupe na začelju protiv Rusije duž nekoliko dijelova duge bojišnice, nedostaju joj iskusni vojnici i sumnja se da će vojna pomoć i dalje pristizati brzinom kojom je trenutno, piše CNN.
U Kijevu vlada čeka i promatra signale iz Moskve i Washingtona i gotovo svakodnevno ponavlja svoju želju za "pravednim mirom". Svaka pomisao o povratu teritorija koje je Rusija otela je na neodređeno vrijeme.
Uprkos velikim gubicima, ruske snage nastavljaju nemilosrdno napredovati u regiji Donjeck, jednoj od četiri koje je Moskva nezakonito anektirala i nastoji u potpunosti okupirati. Njihovi dnevni prinosi mjere se na poljima i ulicama dok puze prema industrijskom pojasu regije.
Prema analitičarima otvorenog izvora WarMapper, Rusija okupira nešto više od 18% Ukrajine – uključujući Krim i područja Donjecka i Luganska koje je zauzela prije 2022. Ruske snage zauzele su oko 400 kvadratnih kilometara u decemru.
Ukrajinske jedinice su znatno nadjačane na istoku. Jedan komandant rekao je ove sedmice da su male grupe ruskog pješaštva izvodile napade iz više smjerova odjednom, što je ukrajinskim snagama otežavalo koncentraciju vatre.
“Iako se čini da korelacija snaga s obzirom na taktičku paljbu, bespilotne letjelice i udare dugog dometa ne favorizira nijednu stranu u značajnoj mjeri, ljudstvo ostaje ključna razlika između Rusije i Ukrajine”, kaže Mick Ryan, koji piše blog Futura Doctrina.
Ruske jedinice sada su 5 kilometara od središta Pokrovsk i preuzele su kontrolu nad Kurakhoveom i dijelom grada Toretsk, prema geolociranom videu.
Zapovjednik jednog ukrajinskog bataljuna u blizini Pokrovska rekao je da su ruske snage tamo pojačale granatiranje i napade gliserskim bombama.
Vojni glasnogovornik Viktor Tregubov rekao je za ukrajinsku televiziju da se borbe nastavljaju oko Kurakhova i da se trupe drže u elektrani, 'pa ne možemo reći da su ruske trupe potpuno zauzele grad. Ali, naravno, veći dio grada je pretvoren u ruševine'.
Ruski 'model jednostavnog iscrpljivanja je nepromijenjen. Neprijatelj se neizbježno istroši prije nego se istroši ruski parni valjak' kako su rekli analitičari Keith D. Dickson i Yurij Holowinsky.
Cilj Kijeva je obraniti ono što još drži. Ukrajinski ministar obrane Rustem Umerov rekao je na sastanku sa saveznicima – Kontaktnom skupinom za obranu Ukrajine – u Njemačkoj prošlog tjedna da će prioriteti Ukrajine ove godine biti stabilizacija crte bojišnice i jačanje njezinih obrambenih sposobnosti.
Članice Kontakt skupine izdvojile su više od 126 milijardi dolara sigurnosne pomoći Ukrajini u posljednje tri godine. Partneri su ove sedmice obećali daljnju pomoć u Njemačkoj, uključujući 30.000 bespilotnih letjelica tokom sljedeće godine i više sistema protuzračne odbrane.
Američki ministar odbrane Lloyd Austin rekao je u petak da koalicija "mora nastaviti stajati u četiri oka s Ukrajinom - i ojačati Ukrajinu za pregovore koji će jednog dana okončati Putinov monstruozni rat".
Goruće pitanje je "jednog dana". Austin je o dolazećoj Trumpovoj administraciji rekao: "Neću spekulirati u kojem će smjeru ići."
Njemački ministar odbrane Boris Pistorius čak je sugerirao da bi nova američka administracija mogla prekinuti sastanke Kontaktne grupe, rekavši da će se u tom slučaju "trebati nastaviti u drugom obliku".
Pregovori o okončanju sukoba trenutno se čine malo vjerovatnim.
“Razlog je jednostavan. Moskva nije spremna ni na kakve kompromise. Igra se na pobjedu, a ne na remi,” kaže Arkady Moshes, pišući za 19FortyFive.
“Uspjeh se može postići na bojnom polju ili za pregovaračkim stolom, ali mora biti neupitan. Prema Putinovom mišljenju, Ukrajinu treba poraziti, a Zapad mora javno priznati ukrajinski – i vlastiti – poraz”, dodaje Moshes.
Potencijalni mirovni pregovori
Trumpov izaslanik za Ukrajinu, bivši američki general Keith Kellogg, rekao je prošle sedmice kako se nada da će moći smisliti čvrsto i održivo rješenje sukoba u roku od 100 dana. Sam Trump rekao je tokom predizborne kampanje da će postići prekid borbi u roku od 24 sata nakon preuzimanja dužnosti, ali kada je nedavno upitan koliko brzo bi mogao okončati sukob, rekao je: “Nadam se da ću imati šest mjeseci. Ne, mislim, nadam se mnogo prije šest mjeseci.”
Nije jasno kako su nepromijenjeni ciljevi Kremlja u skladu s planovima nadolazeće Trumpove administracije.
Ryan, bloger Futura Doctrina, vjeruje da će Putin “vjerovatno osigurati da, bez obzira na sve, cilj od 100 dana ne uspije. Nema uvjerljivog razloga da sada sjedne za stol, misleći da ima zamah u ovom ratu.”
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenskij dao je malo naznaka parametara koji bi bili prihvatljivi za Ukrajinu. U petak je rekao: "Nedvojbeno ćemo ostati čvrsti i postići trajni mir za naše ljude i našu zemlju."
Njegov je prioritet izravno iznijeti slučaj Ukrajine Trumpu. Glasnogovornik ministarstva vanjskih poslova Heorhii Tykhyi rekao je istog dana da se Ukrajina priprema za razgovore na "najvišem nivou".
“Naš stav je jasan: svi u Ukrajini žele okončati rat pod uvjetima koji su pošteni prema Ukrajini.”
Srž bilo kakvog rješenja za Kijev bila bi kratkoročna jamstva da se prekid vatre može nadzirati i dugoročna jamstva za Ukrajinu koja bi odvratila Putina od upotrebe primirja za ponovno grupiranje i obnovu neprijateljstava.
To mora uključivati "značajna ulaganja u zračne snage, obranu od balističkih projektila, potpuno opremljenu tešku diviziju po NATO standardima", kažu Dickson i Holowinsky. U međuvremenu dodaju: "Zelenskij mora imati strateški dugoročan pogled shvaćajući da izgubljena područja u stvarnosti predstavljaju gangrenozni ud koji se mora odrezati kako bi se spasilo zdravo tijelo."
Moskva će u najmanju ruku zahtijevati da Ukrajina ustupi teritorij koji je izgubila i odustane od svoje težnje da se pridruži NATO-u, za što Trump vjeruje da je bila provokacija Rusiji.
Umjesto toga, Kijev bi morao pregovarati o drugim jamstvima, kako je rekao Zelenskij u intervjuu na italijanskoj televiziji prošle sedmice, koja bi "spriječila Rusiju da se vrati s agresijom".
Ali Kremlj će vjerovatno zahtijevati puno više.
Od Kijeva se “očekuje da prihvati opsežna ograničenja veličine svojih oružanih snaga i vrsta oružanih sistema koje smije posjedovati. Ovi prijedlozi nisu recept za održivo rješenje", rekao je Serhii Kuzan iz Atlantskog vijeća.
Moskva nije pokazala nikakav znak odustajanja od svog maksimalističkog zahtjeva za ukupnošću sve četiri regije za koje tvrdi da ih je anektirala. "To bi značilo predaju velike količine neokupiranog ukrajinskog teritorija, uključujući grad Zaporožja sa populacijom od oko tri četvrtine miliona ljudi", napominje Kuzan.
Za sada, i Bijela kuća i mnogi komentatori ne vide želju niti jedne strane za početak pregovora. "Sada se ne očekuje da je bilo koja strana spremna za pregovore", rekao je glasnogovornik američke nacionalne sigurnosti John Kirby posljednjih dana.
Iako su i Kremlj i Trump izrazili spremnost za summit, preuranjeni napori da se napreduju u pregovorima o sukobu u Ukrajini mogli bi se obiti o glavu, smatra ruski komentator Giorgy Bovt.
“Ako se sastanak održi prerano, kada još nisu sazreli uvjeti za mir, to će učiniti više štete nego koristi. To bi moglo dovesti do još veće eskalacije. Istodobno, obje zaraćene strane i dalje se klade na nastavak neprijateljstava, ne smatrajući svoje snage iscrpljenima”, napisao je na Telegramu.
