misteriozna biljka

CNN otkriva: Invazija vanzemaljaca o kojoj se zapravo trebate brinuti nalazi se u jezerima

Jezero Naivasha, sjeverozapadno od Nairobija, Kenija, postaje sve neplovnije. Vodeni zumbul, najrasprostranjenija invazivna vrsta na svijetu, prekriva jezero, guši ribe i ostavlja ljude na cjedilu.

"Ponekad postane vrlo ozbiljno", kaže Simon Macharia, lokalni ribar, o problemu korova. “Bio je taj incident kada su ribari bili zarobljeni zumbulom u jezeru tri dana. Morali smo potražiti pomoć od vlade (koja) je upotrijebila helikopter da ih spasi.”

Macharia kaže da nekih dana jednostavno ne može pecati na jezeru zbog biljke. Kada to učini, može izgubiti svoje mreže ispod plutajućeg korova, stvarajući troškove dok ga sprječava da zaradi taj dan. Vodeni zumbuli također prekrivaju površinu, odbijaju sunčevu svjetlost, nadmašuju druge biljne vrste i izgladnjuju vodu za kisikom. To znači da Macharia uopće ima manje ribe za uloviti, piše Science Alert.

Problem je toliko velik da se može vidjeti iz svemira. Također prijeti prekidom industrije cvijeća u močvarama koje okružuju jezero od 150 kvadratnih kilometara.

Ono što se događa u jezeru Naivasha je priča koja se ponavlja u cijelom svijetu. Vodeni zumbuli porijeklom su iz Južne Amerike, ali su uvedeni kao egzotični ukras u mnoge druge zemlje. Od tada su preuzeli slatkovodne okoliše i označeni su stranom invazivnom vrstom na svim drugim kontinentima osim Antarktika.

Osim što imaju utjecaj na biološku raznolikost i sredstva za život, plutajuće biljke mogu začepiti hidroelektrane i sustave za navodnjavanje, što znači da ne morate živjeti u njihovoj blizini da biste bili pogođeni. To je najistaknutiji primjer krize invazivnih vodenih biljaka koja je globalno gospodarstvo u povijesti koštala desetke milijardi dolara, a sada više od 700 miliona dolara godišnje.

Problem vodenih zumbula posebno je akutan u Africi. Izvještaj Međuvladine znanstveno-političke platforme o bioraznolikosti i uslugama ekosustava (IPBES) iz 2024. godine, tijela koje je osnovao UN-ov Program za okoliš, opisalo je "eksponencijalno širenje" elektrane, s promjenama u korištenju zemljišta i klimatskim promjenama koje mogu doliti ulje na vatru.

Radne skupine iz više organizacija pokušale su pronaći rješenja. Uvođenje žižaka koji napadaju biljku može ograničiti njezino širenje i čak uzrokovati gubitak plutanja. Također postoje prijedlozi za žetvu vodenog zumbula i njegovo kombiniranje s komunalnim otpadom i kravljom balegom za proizvodnju biogoriva. Sada se kenijska tvrtka bavi tim problemom, kao i pitanjem onečišćenja plastikom u zemlji pretvarajući invazivnu biljku u bioplastiku.

HyaPak Ecotech Limited, koji je osnovao Joseph Nguthiru, započeo je život kao projekt završne godine bivšeg studenta civilnog i ekološkog inženjerstva Sveučilišta Egerton. Nguthiru i njegovi kolege iz razreda iskusili su problem vodenih zumbula iz prve ruke na izletu do jezera Naivasha 2021., kada je njihov čamac ostao zarobljen pet sati. Vratili su se odlučni učiniti nešto po tom pitanju.

Nguthiruova bioplastika napravljena je od osušenog vodenog zumbula u kombinaciji s vezivima i dodacima, koji se zatim miješa i oblikuje.

Proizvod, koji se biorazgradi tokom nekoliko mjeseci, prvi put je korišten kao alternativa za plastičnu ambalažu. Kenija je 2017. uvela zakon o zabrani plastičnih vrećica za jednokratnu upotrebu, a 2020. je sva plastika za jednokratnu upotrebu zabranjena u zaštićenim područjima. Rezultati su mješoviti; budući da je domaća proizvodnja zabranjena, postoje izvješća da su plastične vrećice za jednokratnu upotrebu prokrijumčarene u Keniju iz susjednih zemalja. "Problem koji stoji iza (zabrane) je taj što nije bilo pravih alternativa koje su proizvedene", ustvrdio je Nguthiru.

Njegov proizvod "ubija dvije muhe jednim udarcem", vjeruje on. “Većina plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu ima životni vijek od oko 10 minuta nakon što izađu s polica supermarketa. Pa zašto ih onda ne učiniti biorazgradivim?”

HyaPak je privukao široku pozornost, osvojivši nagradu za mlade u kategoriji East Africa Climate Action Awards, nagradu na UNESCO-ovom Hackathonu Svjetskog dana inženjerstva i nagradu Prototype for Humanity Award 2023. objavljenu na klimatskoj konferenciji COP28. Nguthiru je također imenovan čelnikom Obamine fondacije za Afriku 2023.

Ribari, uključujući Machariju, sada beru invazivnu biljku na jezeru Naivasha, zatim je suše i prodaju HyaPaku. To je koristan alternativni prihod, rekao je, posebno u danima kada je biljka prekrila njegovu mrežu, sprječavajući je da uhvati ribu.

Macharia je rekao kako se nada da će HyaPak uskoro moći povećati svoje aktivnosti, omogućujući zajednici koja okružuje jezero da ubere veće količine vodenog zumbula. “Ako bi Joseph mogao dobiti sredstva, mislim da može kupiti veće količine i da će barem mnogi ljudi dobiti posao”, rekao je.

Jedan projekt koji bi mogao pomoći HyaPaku u rastu je njegovo partnerstvo s kenijskom vladom u korištenju njezinih proizvoda kao dijela glavne sheme pošumljavanja.

Prema Global Forest Watchu, Kenija je izgubila 14% svog drveća između 2001. i 2023. Krajem 2022., kenijski program za ubrzanje obnove šuma i zemljišta obvezao se na sadnju 15 milijardi sadnica do 2032. u degradiranim šumama i pašnjacima. Time bi pokrivenost zemlje drvećem dosegla preko 30 posto, rekla je vlada.

Sve te sadnice trebaju vreće u kojima rastu i transportiraju se, a HyaPakove vreće za sadnice dio su plana, rekao je Nguthiru.

Plastična vreća za sadnice ima ugljični otisak od 1,6-1,7 kilograma, prema Nguthiruu, i odlaže se kada se sadnica sadi. HyaPakova alternativa sadi se s sadnicom i biorazgrađuje, otpuštajući hranjive tvari uključujući dušik. Štoviše, tokom prvih mjeseci sadnice, bioplastika usporava prodiranje vode u okolno tlo, smanjujući količinu potrebnog zalijevanja.

"Nadoknađujete emisije ugljika koje će se proizvesti, upotrijebili ste manje vode, dodali ste više hranjivih tvari… to je dobitna situacija za zajednice, za planet i za vas kao poljoprivrednika", ustvrdio je Nguthiru.

HyaPak već izvozi u SAD i Njemačku i planira uspostaviti franšize u Indiji i El Salvadoru – dvjema zemljama sa slatkom vodom oštećenom vodenim zumbulom.

Nguthiru želi stvoriti najbrži put kojim će svijet imati koristi od njegove inovacije, "Čak i ako to znači da se nešto od ovoga otvori, tako da proizvod, razvoj i napredak biorazgradive plastike mogu ići stvarno brzo, neka tako bude."

Osim vodenog zumbula, on smatra da je potrebna hitna akcija za rješavanje klimatske krize: “Prethodne generacije su nas iznevjerile, a one koje dolaze kasnije ugledaju se na nas. Mi smo ti koji će živjeti s planetom čija temperatura prelazi 1,5 stupnjeva Celzijusa (globalni porast temperature)", rekao je.

“Na mojoj je generaciji da smisli rješenja za klimatsku krizu, jer ako to ne učinimo, nećemo to uopće učiniti.”