Evropa i Sjedinjene Države zabranile su uvoz ruske nafte kako bi prekinule ključni izvor prihoda za Kremlj. Ali plan da se predsjedniku Vladimiru Putinu nanese bol i da promijeni tok invazije na Ukrajinu nije uspio, piše CNN.
Rusija od izvoza energije zarađuje isto toliko novca kao i prije nego što je krajem februara krenula na Ukrajinu. U međuvremenu, inflacija na svijetu raste i stvara sve veći pritisak na mnoge dužnosnike; poput američkog predsjednika Joea Bidena, britanskog premijera Borisa Johnsona i francuskog predsjednika Emmanuela Macrona.
Čelnici vodećih ekonomija okupili su se u nedjelju u Njemačkoj na sastanku G7, gdje će se pokušati dogovoriti o tome šta dalje napraviti. No izgleda da im ne preostaje puno mogućnosti u vezi s naftom.
Razgovaraju o nekoliko mjera; od ograničenja cijena na uvoz ruske energije do centralizirane kupnje od strane Evropske unije, zabrane osiguranja brodova koji prevoze naftu i sličnog. Sve te mjere imaju svoje nedostatke, a neke od njih bi mogle dovesti do dodatnog porasta cijena zbog čega bi javnost mogla prestati podržavati odluku o sankcijama Rusiji.
"Postoje dostupni alati, ali oni mogu potrošačima u Evropi i SAD prouzročiti značajne troškove", rekao je politolog Robert Johnston iz Centra za globalnu energetsku politiku.
Uvođenje sankcija zemljama koje nabavljaju velike količine ruske sirove nafte, uključujući Kinu i Indiju, izazvalo bi pustoš na globalnim tržištima, koja su već sad pod velikim pritiskom, piše CNN.
Sjedinjene Američke Države, Velika Britanija i Kanada najavile su zabranu uvoza ruske nafte. Što je još važnije, to će napraviti i Evropa, odnosno obustavit će uvoz ruske nafte morskim putem. Zapad navodi da će se do kraja godine ova zabrana primjenjivati na 90 posto ruskog uvoza nafte.
Evropski kupci su se već povukli. Izvoz ruske nafte u Evropu u maju pao je na 3.3 miliona barela dnevno. No ruski porast izvoza u Aziju nadoknadio je velik dio tih gubitaka. Kina je, koristeći velike popuste na cijene, prvi put dosegnula dva miliona barela dnevno. Indijski uvoz također je porastao, krećući se blizu 900.000 barela dnevno u maju.
"Aktivno smo angažirani u preusmjeravanju naših trgovinskih tokova i inozemnih privrednih kontakata prema pouzdanim međunarodnim partnerima, prvenstveno zemljama BRICS-a", rekao je Putin u srijedu misleći na ekonomije u razvoju; poput Brazila, Indije, Kine i Južne Afrike.
Rusija prodaje barele svoje nafte Urals za oko 35 dolara jeftinije od globalne marke Brent, koja je posljednji put trgovala blizu 113 dolara po barelu. Ali budući da su cijene ove godine naglo porasle zbog pandemije i rata, još uvijek zarađuje puno novca.
Prihodi od ruskog izvoza nafte porasli su u maju za 1.7 milijardi dolara, na oko 20 milijardi dolara. To je znatno iznad prosjeka 2021. od otprilike 15 milijardi dolara.
Kako bi Kini, Indiji i drugim zemljama otežala nastavak uvoza ruske nafte, Evropa namjerava postupno uvesti zabranu osiguranja brodova koji je prevoze. Ako se toj odluci pridruži Velika Britanija, to bi zadalo udarac globalnom sistemu transporta goriva, s obzirom na dominaciju tržišta osiguranja Lloyd's of London. Bidenova administracija je nervozna jer će mjera uzrokovati skok cijena.
Mai Rosner, aktivistica neprofitne organizacije Global Witness, ipak smatra da zapadne zemlje moraju ići korak dalje kako bi maknule rusku naftu s tržišta, budući da svako kašnjenje daje sudionicima na tržištu vremena da smisle kreativne načine kako zaobići pravila.
Sjedinjene Države, uz podršku Evrope, mogle bi donijeti takozvane sekundarne sankcije usmjerene na zemlje koje su nastavile poslovati s Rusijom, kao što su to činile s Iranom i Venezuelom. Vlada SAD nije isključila takav potez.
Ali to bi stvorilo tolika previranja među zemljama da stručnjaci smatraju da je mala vjerovatnost da će do toga doći. Ako bi Kina i Indija morale pronaći zamjensku naftu, cijena tog energenta mogla bi lako premašiti 200 dolara po barelu. A Biden je uoči izbora u novembru naglašavao važnost borbe protiv 40-godišnje inflacije.
Macron, koji je nedavno izgubio zakonodavnu podršku koju je imao za svoj prvi mandat, obećao je da će se pozabaviti rastućom krizom troškova života.
Ograničavanje cijene ruske sirove nafte jedno je od rješenja o kojima se raspravlja. To bi značilo da Rusija nije potpuno odsječena od tržišta, nego bi bila prisiljena prodavati naftu po toliko jeftinoj cijeni da ne bi mogla profitirati.
"Ograničenje cijene spustilo bi cijenu ruske nafte i smanjilo Putinove prihode, a istovremeno bi omogućilo da više opskrbe naftom stigne na globalno tržište", rekla je prošli tjedan američka ministrica finansija Janet Yellen.
Zemlje poput Njemačke otvorene su za razmatranje ove opcije. Ali nije jasno kako bi Zapad mogao provesti takvu politiku ili kako bi natjerao zemlje poput Kine i Indije da na nju pristanu.
Vlade na Zapadu također bi mogle pokušati ublažiti ograničenja tako što će povećati ponudu ili pustiti da cijene budu toliko visoke da potražnja počne padati. No ni jedno ni drugo nije jednostavna računica.
Neke zemlje u Organizaciji zemalja izvoznica nafte (OPEC) imaju kapacitet za povećanje proizvodnje, a Biden sljedećeg mjeseca planira posjetiti Saudijsku Arabiju kako bi učvrstio odnose s tom zemljom. No veliki dio kapaciteta država izvoznica nafte je već maksimalno iskorišten.
U slučaju globalne recesije, djelomično nastale i zbog visoke cijene goriva, past će potražnja za energijom, a nakon toga bi cijene same počele ići dolje. Ali to bi bio jako bolan proces i uključivao bi gubitak radnih mjesta i ekonomsku štetu, posebno za obitelji s nižim primanjima.
