Nouriel Roubini, ekonomist koji je zbog svojih pesimističnih predviđanja prozvan i Dr. Doom, odnosno dr. Propast, nanovo upozorava kako svjetska ekonomija srlja u katastrofu. Roubini je postao međunarodno poznat nakon što je među rijetkima predvidio veliku finansijsku krizu 2008. godine. Rođen je 1958. u Turskoj, zatim se porodica preselila u Teheran pa u Izrael i potom Italiju gdje je njegov otac u Milanu uvozio perzijske tepihe. Na koncu se porodica odselila u SAD. Roubini tvrdi kako sebe vidi kao građanina svijeta. Ovaj ekonomist već godinu dana upozorava na nadolazeću ‘krizu svih kriza‘.
‘Mislim da se svijet stvarno kreće kao vlak na usporenoj snimci nesreće. Sve je više novih prijetnji koje prije nisu postojale i samo se gomilaju, a mi poduzimamo vrlo malo po tom pitanju‘, rekao je Roubini za Financial Times. U razgovoru je govorio i sasvim otvoreno o svom životnom stilu te iako je potpuni mračnjak izrazio je optimizam u pogledu tehnologije i smisla života. Novinaru FT-a je na kraju razgovora kazao: "Nadam se da te ipak nisam previše deprimirao. Preživjet ćemo mi. Brinem se za sve ostale“.
U svojoj novoj knjizi, ‘MegaThreats: 10 opasnih trendova koji ugrožavaju našu budućnost i kako ih preživjeti‘, napisao je kako nas kombinacija klimatskih izazova, sve žešćeg natjecanja između ekonomskih supersila i rastućeg globalnog duga vodi prema scenariju iz noćne more. U novembru je dospio na naslovnice kad je tvrdio kako svijet čeka nova velika depresija ako kreatori politika ne poduzmu mjere za zaustavljanje mega-prijetnji.
Dužničke krize
“Konvencionalna mudrost, koja dolazi od kreatora politike ili Wall Streeta, sistemski je pogrešna. Prvo, rekli su da će inflacija biti prolazna… Zatim je došlo do rasprave o tome je li rastuća inflacija posljedica loših politika ili loše sreće, odnosno šokova kao što je ruska invazija na Ukrajinu i kineske restrikcije i problemi zbog Covida.
‘Moglo bi doći do ozbiljnih finansijskih i dužničkih kriza. Ne, ovo neće biti kratka i plitka recesija, bit će duboka i dugotrajna‘, ponovio je u intervjuu za Financial Times te istaknuo dvije ključne prijetnje američkom i globalnom gospodarstvu.
Prvo je rastuća napetost između SAD i Kine, koja bi smatra on, mogla dovesti do novih trgovinskih ratova i deglobalizacije, pogoršavajući globalnu inflaciju. Ekonomist tvrdi kako je treći svjetski rat zapravo već započeo u oktobru ove godine, kada je SAD blokirao prodaju čipova Kini. Navodi kako ove geopolitičke napetosti dolaze nakon 75 godina relativnog mira, napretka i prosperiteta.
‘Prije toga historija čovječanstva bila je historija gladi, ratova, bolesti i genocida. Posljednjih 75 godina su iznimka; one nisu pravilo‘, kazao je.
Skok dugova
U razgovoru za FT, Roubini je ponovio poziv ulagačima da izbjegavaju dionice i da se umjesto toga odluče za kratkoročne obveznice, plemenite metale poput zlata, pa čak i kupnju zemljišta i nekretnina kako bi prebrodili nadolazeću ekonomsku oluju.
Istaknuo je i kako su javni i privatni dugovi skočili u posljednja četiri decenije širom svijeta kao dokaz da dolazi globalna recesija. Povećanjem kamatnih stopa kako bi se suzbila inflacija rastu troškovi duga, što bi moglo uzrokovati dužničku krizu. Ukupni javni i privatni dugovi iznosili su 235 triliona dolara 2021., ili otprilike 250 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda, prema podacima Međunarodnog monetarnog fonda. Godine 1975. ukupni javni i privatni dugovi iznosili su samo 110 posto svjetskog bruto BDP-a.
„Tehnološki napredak, uključujući izume poput nuklearne fuzije, jedini su mogući spas za globalnu ekonomiju - veli ekonomist ali i dodaje kako će trebati 15 do 20 godina da oni pomognu, a dotad ‘ko živ ‘ko mrtav.
Roubini ne voli nadimak koji je dobio dr. Propast, preferira onaj dr. Realist. Ima 64 godine i nema djece.
Ne želi djecu
“A ja ne želim imati djecu”, kaže za FT, navodeći razne svjetske prijetnje. “Ako se nešto dogodi, radije bih umro nego živio u distopijskom svijetu, tvrdi. Cijeli život putuje po svijetu, no sada ga i to umara.
“Ne jedeš dobro, ne vježbaš, ne spavaš dovoljno i nemaš vremena za meditaciju. Kad sam u New Yorku, mnogo sam smireniji i opušteniji, kazao je te otkrio da je naučio kuhati tek tokom Covida pa sad petkom kuha večere na kojima 20-tak ljudi raspravlja o smislu života i drugim pitanjima.
Ovo je jedan od “najboljih užitaka realističnog života”, zaključuje.
U prijašnjem razgovoru za njemački Spiegel je kazo je da bi u slučaju nuklearnog rata prva bomba pala na New York, a druga na Moskvu.
"Tokom pandemije nisam bježao u Hamptons ili Miami poput mnogih drugih. Ostao sam ovdje, svjedočio demonstracijama Black Lives Matter, volontirao da pomognem beskućnicima. Svakodnevno sam svjedočio očaju mnogih prijatelja umjetnika koji su izgubili posao pa nisu mogli plaćati stanarinu. Ostat ću u New Yorku čak i ako ga pogodi uragan koji može dovesti do nasilja i haosa. Moramo se suočiti sa svijetom kakav jeste. Čak i ako dođe do nuklearnog rata. Jer prva bomba pala bi na New York, a sljedeća na Moskvu", konstatirao je.
