Crna Gora u petak slavi Dan nezavisnosti, u spomen na dan kada se većinskom odlukom građana na referendumu odvojila od zajednice sa Srbijom, a političke podjele koje su vladale i prije 15 godina postoje i danas.
Referendum o nezavisnosti 21. maja 2006. obilježila je velika izlaznost građana, čak 86.5 posto, od kojih je crnogorsku nezavisnost podržalo njih 55.5 posto, dok je za opstanak zajedničke države Srbije i Crne Gore glasalo 44.5 posto birača.
Specifičnost ovog referenduma bila je, na preporuku Evropske unije, da je za uspjeh referenduma bilo neophodno da neovisnost podrži više od 55 posto izišlih birača.
Prvi Dan nezavisnosti bez Demokratske partije socijalista
Ovogodišnja proslava crnogorskog Dana nezavisnosti prva je, a da na vlasti nije Demokratska partija socijalista Mile Đukanovića, koja je vodila pokret za nezavisnost 2006. i koja je nakon 30 godina vlasti poražena na izborima u uagustu 2020. Na vlast je na došla prosrpska koalicija, na čelu s premijerom Zdravkom Krivokapićem koji je blizak Srpskoj pravoslavnoj crkvi.
Nakon promjene vlasti počele su rasti političke tenzije i jačati procrnogorske i prosrpske političke opcije, što se prenijelo i na 2021. Opcija koja sebe naziva crnogorskim domoljubima optužuje novu vlast da radi na potiranju crnogorskog identiteta te da želi Crnu Goru vratiti u okrilje Srbije.
Na današnjoj središnjoj proslavi Dana neovisnosti na Cetinju bit će razvijena najveća crnogorska zastava na svijetu, napravljena posebno za ovu priliku, dimenzija 100 x 50 metara, dok se na Lovćenu, simbolu crnogorske neovisnosti, očekuje okupljanje nekoliko desetina hiljada ljudi.
S druge strane, mediji navode da su u Budvi, gradu u kojem lokalnu vlast čini prosrpska koalicija, uz crnogorsku zastavu, prigodno istaknute i zastave Srbije i EU. U Nikšiću, Beranama i Andrijevici, gdje je također na vlasti prosrpska kolacija, nema istaknutih državnih simbola iako je 21. svibnja jedan od najznačajnijih datuma u novijoj povijesti zemlje.
Đukanović: Čvrsti temelji crnogorske države
Crna Gora skoro pola godine živi u političkoj kohabitaciji. Na jednoj strani je crnogorski predsjednik Milo Đukanović, a na drugoj su premijer Krivokapić i njegovi koalicijski partneri, predsjednik parlamenta Aleksa Bečić i potpredsjednik vlade Dritan Abazović.
Kako kohabitacija funkcionira, pokazuje primjer prijema povodom Dana nezavisnosti, koji su organizirali Krivokapić i Bečić, na kojem nije bio Đukanović, koji se izvinio odsustvom iz zemlje.
Đukanović je ipak za RTCG rekao da je crnogorski državni temelj pouzdan te da će izdržati probu i iskušenje kroz koje sada prolazi, istaknuvši da će zemlja nastaviti putem evropskog razvoja. Kazao je da je svjestan da se moglo više postići, ali da se "u 15 godina ne može nadoknaditi ono što je propušteno stoljećima".
Krivokapić: Izgradnja građanskog centra i suprotstavljanje kriminalu
Premijer Krivokapić sa svoje je strane ocijenio da je neovisnost Crne Gore morala rezultirati većim zajedništvom, integracijom građana, harmonijom, jasnom vizijom, blagostanjem i primjenom zakona bez selektivnosti.
Istaknuo je da je u 15 godina, od obnavljanja neovisnosti Crne Gore do promjene vlasti, vođenje državnih poslova bilo podređeno interesima stranačkih članova, uz namještanje poslova, poslušnost i rodbinske i stranačke veze. Kazao je da je tako Đukanovićev DPS stvorio zarobljenu državu koju nova vlast mijenja.
"Mi danas stvaramo državu okrenutu svim građanima", kazao je Krivokapić navodeći da se gradi "građanski centar koji će…omogućiti budućnost svim građanima Crne Gore". "Vlada je posvećena suprotstavljanju kriminalnim sistemima", poručio je Krivokapić.
Predsjednik crnogorskog parlamenta Aleksa Bečić ocijenio je da Crna Gora tek sada radi odlučne korake u pravcu demokratizacije društva, pravne države i vladavine prava te da "bez toga ni državnost ni nezavisnost zemlje nije bila zaokružena".
