Pravni stručnjak i advokat Asim Crnalić komentarisao je za Raport izmjene Krivičnog zakona BiH koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt nametnuo nakon posljednjih neustavnih djelovanja koje je počinio predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik.
Crnalić kaže da je pažljivo pročitao izmjene Krivičnog zakona BiH i u vezi sa onim što je promijenjeno kaže da će biti veliki problem u primjeni.
Ustavni poredak
"Izmijenjen je član 156. koji je inače pod nazivom 'Napad na ustavni poredak', a u kojem stoji silom ili prijetnjom upotrebe sile ili na drugi protuzakonit način.
Ovo 'ili na drugi protuzakonit način' je novost i izmjena koju je uveo visoki predstavnik, i mislim da će biti problem u tumačenju šta je 'protupravno'. Dakle koji je to protupravan način kojim neko pokušava srušiti ustavni poredak", ističe advokat.
Prema njegovom mišljenju, trebalo je navesti konkretne radnje za koje zakonodavac smatra da predstavljaju rušenje ustavnog poretka.
"Osim sile i prijetnje upotrebom sile, dodati i druge radnje koje je moguće lako prepoznati i onda bi primjena tog člana za Tužiteljstvo bila relativno lagana", pojašnjava advokat Crnalić.
Što se tiče mjera zabrane pravnih posljedica osude one ovise o primjeni, odnosno o osudi na temelju člana 156. tako da je to vezano jedno sa drugim, dodaje.
"Izmjene koje se odnose na neizvršavanje odluka Ustavnog suda i visokog predstavnika su djelomično novost, jer neizvršavanje odluka naših sudova je bilo regulirano kao krivično djelo, a neizvršavanje odluka visokog predstavnika nije bilo definirano, i moj je stav da je dobro što je to učinio visoki predstavnik", ističe Crnalić.
Dobri uvjeti
Naglašava da Tužilaštvo BiH sada po pitanju toga "ima dobre uvjete za primjenu odredaba Krivičnog zakona BiH koje štite ustavni poredak BiH".
Što se tiče krivične prijave koju je Dodik podnio, kako je rekao, sam protiv sebe, pitali smo da li Tužilaštvo BiH može djelovati prema novim izmjenama Krivičnog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik.
"Tužilaštvo ne može po toj prijavi djelovati prema novim izmjenama jer je on to počinio prije nego je izmijenjen Krivični zakon. Podnio je Krivičnu prijavu prerano, trebao je sačekati pa tek kad stupe na snagu ti zakoni pa se dogovodi da on ne izvršava odluke Ustavnog suda onda može prijaviti sam sebe ili nekog drugog ko ne izvršava te odluke.
Ovako mi nemamo odgovarajuće činjenice za krivični progon i on sam zna da je tako pa se zato i sam prijavio", zaključuje advokat Asim Crnalić u razgovoru za Raport.
