Rat u Ukrajini i sankcije Rusiji znatno su pogoršali izglede za svjetsko gospodarstvo, koje se još nije oporavilo od koronakrize, upozorio je Međunarodni monetarni fond, snizivši prognoze rasta i upozorivši na prijetnju inflacije i dubokih podjela. Svjetska ekonomija porast će ove godine 3,6 posto, prognozirao je MMF u redovnom proljetnom izvješću, snizivši zimsku procjenu za 0,8 postotnih bodova.
Istu stopu rasta očekuju i u idućoj godini.
Ruska invazija na Ukrajinu izazvala je krizu u svjetskoj ekonomiji koja se još nije u potpunosti oporavila ni od posljedica pandemije covida 19, upozorio je MMF.
"U tom kontekstu, rat će, pored izravnih i tragičnih humanitarnih posljedica, zakočiti ekonomski rast i pojačati inflaciju", ističe MMF-ov Pierre-Olivier Gourinchas u blogu objavljenom povodom proljetnih prognoza (WEO).
Prognoza za ovu godinu odražava direktne posljedice rata u Ukrajini i sankcija Rusiji, zaključuje Gourinchas, dodavši da bi aktivnosti u Ukrajini i Rusiji trebala snažno pasti u ovoj godini.
"Seizmički valovi"
Rat se nadovezuje na niz šokova u opskrbi koji su pogodili svjetsku ekonomiju u proteklim godinama, naglašavaju u MMF-u.
"Njegove će posljedice, poput seizmičkih valova, doprijeti daleko, preko tržišta sirovina, trgovine i finansijskih veza", poručuje dužnosnik MMF-a.
Rusija je značajan dobavljač nafte, plina i metalom, a zajedno s Ukrajinom opskrbljuje značajan dio svijeta i pšenicom i kukuruzom, podsjeća, naglasivši da je smanjena opskrba tim sirovinama već podigla cijene širom svijeta.
Najteže su pogođeni uvoznici sirovina u Evropi, na Kavkazu i na Bliskom istoku i sjevernoj i supsaharskoj Africi, ali nagli rast cijena hrane i goriva pogodit će siromašna kućanstva u cijelom svijetu.
"Inflacija je u mnogim zemljama jačala i prije rata, zbog neravnoteže ponude i potražnje i državnih mjera potpore u pandemiji, što je potaknulo zaoštravanje monetarne politike", konstatira
Nemiri i geopolitički blokovi
"Inflacija je postala neposredna i jasna prijetnja brojnim zemljama", ističu u MMF-u, procijenivši da će ostati povišena i u idućim godinama.
U takvim uvjetima prijeti opasnost da će središnje banke ubrzati zaoštravanje monetarne politike, a vlade ostati bez ono malo preostalog fiskalnog prostora koji već nije "progutala" pandemija.
Naglasili su i da bi inflacija mogla izazvati nemire i da rat pojačava rizik trajnije podjele svjetske ekonomije na geopolitičke blokove, s odvojenim tehnološkim standardima, prekograničnim sistemima plaćanja i rezervnim valutama.
Najnovije prognoze uključuju i značajnu razinu neizvjesnosti, "znatno veću no što je uobičajeno".
Rast bi mogao biti još slabiji, a inflacija još jača, ako, naprrimjer rat obuhvati i ruski izvoz energije, poručuju iz MMF-a.
"Zaustaviti rat"
Naglašavaju i da bi kontinuirano širenje koronavirusa moglo iznjedriti još opasnije varijante virusa koje ne bi reagirale na vakcine, što bi značilo ponovni lockdown i poremećaje u proizvodnji.
"U aktuelnom teškom okruženju važnu ulogu igraju mjere na razini država i multilateralna nastojanja" dodaju.
Centralne banke moraju prilagoditi monetarnu politiku kako bi kontrolirale očekivanja inflacije, neke zemlje morat će konsolidirati državne financije, ali to vlade ne bi smjelo omesti u pružanju podrške ranjivoj populaciji, posebno s obzirom na visoke cijene hrane i energije, ističu.
"Uključivanje takvih nastojanja u srednjoročni okvir, s jasnim i vjerodostojnim itinerarom za stabilizaciju javnog duga mogao bi otvoriti prostor za pružanje potrebne podrške", naglašavaju.
Ipak, prva je zadaća dokončati rat, poručuju.
