Trenutno stanje na tržištu rada nije nikad bilo gore i prijeti katastrofom, ne baš epskih razmjera, ali dovoljno da zabrinutost upali crveni alarm.
Manjak radnika, nedostatak perspektive, loša sistematizacija..., sve to, a i mnogo više razlog su zbog kojeg radnici odlaze, ali i ne dolaze u ovu zemlju.
"Stanje je više nego alarmantno", kazat će Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH, za Raport.
Dodaje da neke procjene govore da fali 30-ak hiljada radnika u ovom trenutku, 20 hiljada u Federaciji BiH i 10 hiljada u RS.
"To su nezvanični podaci s terena koje smo nekako uspjeli da sublimiramo. Šta je drugi problem? Drugi problem je što kompanije u nedostatku radnika, u nemogućnosti uvoza radnika jednostavno ne razmišljaju, odnosno odgađaju širenja", ističe naš sagovornik
Pojašnjava da bi bilo sve drukčije da su uvjeti normalni.
"U normalnim uvjetima da imate radnu snagu, vi biste gledali kako da proširite posao, kako da nove kupce ubacite, povećate kapacitete, vi ste sad primorani na to da držite na ovom nivou i sad je uspjeh održati ovaj nivo zato što tih radnika nema. To je veći problem. Naš rast privrede, ekonomije je vrlo upitan. Ako se nastavi ovakva situacija, mi ćemo krenuti u negativnom smjeru, naša će ekonomija početi padati i broj zaposlenih će se smanjivati", kazat će Smailbegović.
Kad su u pitanju odlasci naših radnika vani, kaže da postoje neki zvanični podaci. Međutim...
Puno radnika odlazi
"Puno radnika odlazi da radi na crno, pogotovo Hrvatska, Srbija… Rade po dva-tri mjeseca, naročito ako su u pitanju otoci, ko će ih naći. S druge strane, imate jako puno naših državljana s hrvatskim pasošem kojim ne treba nikakav dokument, jer oni u Hrvatskoj sasvim normalno rade kao hrvatske državljani. Oni su izvan svih statistika", cijeni sagovornik Raporta.
Nerijetko u BiH naletimo na radnike iz Bangladeša, Indije, Nepala... Smailbegović kaže da ni njih nema dovoljno.
"Prvo, njih je još jako malo da bismo mogli praviti širu sliku. U BiH je otprilike izdato oko 4.000 dozvola za rad stranaca. Kvote smo podigli na 6.000 zahvaljujući našem pritisku. Međutim, kvote nisu problem, nego je procedura toliko kompleksna da vam treba jako puno vremena ako uopće dobijete te sve papire i dozvole te je zato tako mali broj", reći će sagovornik Raporta.
Dodaje da su iskustva različita.
"Ima tu radnika koji solidno rade, koji hoće da rade, imate jedan dio njih koji jednostavno dođu tu jer im je BiH odredište prema Evropi, zadrže se mjesec, dva, tri dok ne nađu neku vezu da pobjegnu i onda pobjegnu prema Zapadu", objašnjava Smailbegović.
Potom priča kako ti radnici uopće dođu u našu zemlju.
"Ti se radnici dovode nesistemski, svaka kompanija nađe neku agenciju u Indiji, Nepalu…, a ovdje angažiraju agencije da im završavaju papire, dakle, to je jedan nesistemski rad, za razliku od drugih zemalja koje to rade vrlo organizirano. Recimo, Hrvatska ima program, radi obuku, uči ih hrvatski, Privredna komora radi, dok je to kod nas prepušteno kompanijama", kaže sagovornik Raport.
Ističe da biste došli do radnika, morate kontaktirati agenciju, a onda preko online intervjua izaberete radnika, pošalje dokumente i onda kreće procedura, a da bi došao u BiH, treba osam mjeseci do godinu.
Ima li ko da radi?
Pitamo sagovornika šta je i s onim što se često čuje - posla ima, niko neće da radi.
"Tržište rada je takvo danas da je radnika manjka, potražnja je veća od ponude i radnici su u situaciji da biraju i radno mjesto i poslodavca, pa i platu. Jednostavno ljudi neće da rade teške fizičke poslove na građevini. Ko će se na građevini, na 35 stepeni, na skelu popeti i biti gore čitav dan. To nije privlačno. Ili, ako će to da radi, onda će ići u Njemačku da radi za 4.000 eura. Ovdje mu, nažalost, može platiti 1.500 - 2.000 maraka", mišljenja je Smailbegović.
Rješenje vidi u liberalizaciji tržišta rada.
"Već se nešto krenulo s domaćom radnom snagom, usvojen je zakon da se studenti zapošljavaju, da penzioneri mogu da rade, treba i osobe s invaliditetom ubaciti u slobodno tržište rada i mora se otvoriti da se uvozi strana radna snaga. Hrvatska danas ima 200.000 stranih radnika, mi imamo 4.000, Slovenija, koja je manja od BiH, ima 100.000 radnih dozvola", zaključuje Adnan Smailbegović za Raport.
