Ekonomija

Čuveni Harvard predviđa BiH dvostruko brži ekonomski razvoj u odnosu na Hrvatsku do 2028.

Prema prognozama čuvenog Harvarda, među tranzicijskim zemljama najveću stopu rasta privrede u narednoj deceniji ostvarit će upravo Bosna i Hercegovina, u prosjeku 4,07 posto godišnje (što je gotovo dvostruko više od Hrvatske). Iza BiH slijedi Albanija sa 3,38 posto. I dok se u slučaju BiH i Albanije očekivana brža dinamika privrednog rasta može ponajprije pripisati nerazvijenosti, pa time i nižoj osnovici s koje kreću i kod koje se svaki rast privredne aktivnosti više i bolje odražava na ukupne podatke, kod drugih zemalja to uglavnom nije slučaj.

Kako piše Index, Hrvatska do 2028. godine može očekivati prosječnu godišnju stopu rasta od samo 2,16 posto.

Stručnjaci Harvarda očekuju da će prosječna godišnja stopa rasta BDP-a Slovačke do 2028. godine iznositi 3,28 posto, Poljske 3,19 posto, rumunije 3,03 posto, a Srbije 2,9 posto. Bržu dinamiku razvoja od Hrvatske u narednoj će deceniji imati i Slovenija, u prosjeku 2,35 posto na godinu, kao i Sjeverna Makedonija, 2,26 posto, te Češka, 2,19 posto.

Znatno brže od Hrvatske nastavit će se razvijati i baltičke zemlje - Litva, Latvija i Estonija - koje bi sve redom trebale ostvarivati prosječne stope rasta BDP-a između tri i četiri posto na godinu

"Zemlje koje su diverzificirale proizvodnju u složenije sektore, poput Vijetnama i Kine, najbrže će se razvijati u nadolazećem desetljeću", ocjenjuju na uglednom američkom univerzitetu.

Osim Vijetnama i Kine, među zemlje koje će se u narednom razdoblju najbrže razvijati stručnjaci Harvarda ubrajaju i istočnoafričke države - Ugandu, Tanzaniju i Keniju te Etiopiju, kao i Egipat, Mjanmar (bivša Burma), Kambodžu, Tajland, Maleziju i Indoneziju. Većina njih ostvarivat će stope rasta BDP-a od barem šest posto godišnje, što će im omogućiti da postanu, a neke od njih to već i jesu, dinamična tržišta u razvoju.

Naravno, zasluge za tako brz razvitak i ovdje dijelom leže u nerazvijenosti tih zemalja, no ipak se ne može sve pripisati samo tom efektu niske osnovice. Dobar dio zasluga, ističu na Harvardu, leži i u diverzifikaciji privredne aktivnosti i u razvoju proizvoda koji se baziraju na novim tehnologijama i imaju veći udio dodane vrijednosti.