Nikita Hruščov je jednom opisao Zapadni Berlin kao otok teritorija NATO-a koji pluta u moru snaga Varšavskog pakta, kao testise Zapada. "Svaki put kada želim natjerati Zapad da vrišti, stisnem Berlin", rekao je sovjetski vođa na vrhuncu Hladnog rata.
Današnja tačka najvećeg pritiska je Suwalki prolaz, 60 milja graničnog terena Poljske i Litve koji se proteže između Bjelorusije - de facto ispostave ruskih oružanih snaga - i ruske vojne eksklave Kalinjingrada, piše The Times.
U okrugu Suwalki, susjednom poljskom okrugu, grupe stanovnika počele su apelirati na vladu da izgradi skloništa za bombe u slučaju ruskog napada. "Mislili smo da živimo na sigurnom mjestu u Evropi i mislili smo da je ovo što se sada dogodilo [u Ukrajini] nemoguće", rekao je Daniel Domardzki, voditelj organizacije lokalne zajednice. “Trenutno se ne bojim – živimo normalno – ali imamo posla s luđakom. Ne znamo šta će Putin učiniti. Mediji nisu očekivali ovu [invaziju], u februaru. 1939. Staljin također nije očekivao Hitlerov napad.”
Dok su se lideri NATO-a danas okupili u Madridu na najznačajnijem summitu saveza u više od desetljeća, napetosti oko Suwalki prolaza oštar su podsjetnik da su ulozi rijetko bili veći od kraja Hladnog rata. Jednim udarcem duž ove osovine Rusija bi mogla odsjeći Estoniju, Latviju i Litvaniju od njihovih saveznika u centralnoj i zapadnoj Evropi, prekinuvši opskrbne linije i pojačanja te uspostaviti kontinuiranu frontu od Baltika do Crnog mora.
"To je samo kratak skok [za rusku vojsku]", rekao je za njemačku medijsku agenciju general-pukovnik Bernd Schütt, novi zapovjednik njemačkih oružanih snaga odgovoran za borbenu grupu NATO-a u Litvaniji. “Ovdje je opasnost da će Rusija testirati spremnost i sposobnost NATO-a da se brani prilično velika. Može prilično brzo rasporediti trupe u ovaj prostor, a zatim izvesti prvi napad, na primjer, raspoređivanjem padobranaca.”
Moskva je počela davati nagovještaje da bi mogla učiniti upravo to. Prošle sedmice Litvanija ju je razbjesnila počevši provoditi sankcije Evropske unije na teretne vozove koji dopremaju ugljen, čelik, elektroniku i druge bitne proizvode u Kalinjingrad. Kao odgovor, Moskva je počela stiskati. Nikolaj Patrušev, šef ruskog vijeća sigurnosti i jedan od rijetkih desnih ruka predsjednika Putina od povjerenja, doletio je u eksklavu i upozorio da će se narod Litvanije suočiti s "ozbiljno negativnom" odmazdom.
Ruski propagandisti pričaju o prijetnjama da će zauzeti "koridor" litvanskog teritorija kako bi se obnovio teretni tranzit Kalinjingrada. "U osnovi Litvanija je dovela u pitanje vlastite granice", rekao je Dmitrij Rogozin, još jedan Putinov saveznik koji sada vodi rusku svemirsku agenciju Roscosmos. "Litvanija je pucala sebi ne samo u nogu nego i u glavu."
Proteklih nekoliko dana Rusija je pokrenula svoju mašineriju za dezinformacije i cyber ratovanje. Veliki dijelovi kritične mrežne infrastrukture Litvanije, uključujući njene zračne luke, željeznice i električnu mrežu, podvrgnuti su intenzivnom kibernetičkom napadu Killneta, mreže hakera povezanih s ruskom državom. U lažnom videu podijeljenom na litvanskim Facebook grupama, izmišljeni general američke vojske Robert Jefferson izgleda kako kaže za BBC da je NATO toliko zabrinut zbog mogućnosti izbijanja Trećeg svjetskog rata oko Suwalki prolaza da želi obustaviti svoju oabvezu braniti tu zemlju.
"Posljednjih nekoliko dana vladala je mala panika", rekla je Viktorija Starych-Samuoliene, stručnjakinja iz Litvanije i suosnivačica Vijeća za geostrategiju, londonskog think tanka. “To je kao psihološki rat za zastrašivanje društva i pritisak na vladu da promijeni svoj smjer. Ali malo je vjerovatno da će se to dogoditi. Vlada je prilično navikla nositi se s tim prijetnjama.”
U stvarnosti, Putinov utjecaj na Litvaniju gotovo je nestao. Bilateralna trgovina, uključujući rusku naftu i plin, smanjila se do tačke u kojoj Rusija sada čini jedva 2 posto izvoza baltičke države.
Litvanija još uvijek crpi malo svoje električne energije iz mreže iz sovjetskog doba koju dijeli s Rusijom, Bjelorusijom i svoja dva baltička susjeda, ali je spremna na prekid. Njeni ljudi dobro su navikli na ekonomske turbulencije, s inflacijom koja se već penje prema 19 posto, i u velikoj mjeri podržavaju spremnost svoje vlade da zauzme stav.
"Kada živite pored zemlje koja je tako dugo bila okupatorska sila, postoji kolektivno sjećanje i sposobnost da se brzo promijeni politika kako bi se smanjila ovisnost o potencijalnom agresoru", rekla je Starych-Samuoliene. “Mislim da ljudi razumiju da je ovo cijena koju morate platiti ako želite biti nezavisni. Uvijek morate biti spremni na najgore.”
Budući da Rusija ima tako malo nevojnih opcija za ucjenu Litvanije, i budući da su NATO-ove snage u baltičkim državama još uvijek relativno slabe, zapadni dužnosnici se pripremaju za mogućnost invazije koja bi ispitala spremnost saveza da brani svoj teritorij. "Kada imate [ruske] vojne snage i kada ih vode moroni, možete očekivati bilo šta", rekao je prošle sedmice Arvydas Anusauskas, litvanski ministar odbrane. “Ali mi smo realni. Imamo saveznike, vidimo opću sliku na Baltiku, znamo koje mjere možemo poduzeti.”
S obzirom da je tolika ruska vojna snaga prigušena na istoku i jugu Ukrajine, vjerovatnost da Putin otvori još jedno ratište i riskira direktan sukob s nuklearnim silama NATO-a, čini se malom. Većina mještana u Suwalkiju, na poljskoj strani granice, izgleda bez problema i snažno vjeruje u odvraćajuću moć NATO-ovog atomskog kišobrana. "Ne želim razmišljati o tome, jer ne želim da mi to pokvari dan", rekao je Slavomir Klof, 43, stolar. "Naravno da znam da je moguće, to mi je u podsvijesti, ali što manje razmišljaš o tome, manje se brineš."
Karolina, 17, prodavačica voća sa štandom ispred trgovačkog centra Suwalki Plaza, bila je na sličan način opuštena. “Očito ako se nešto dogodi, dogodit će se ovdje”, rekla je. “Ali mi smo u EU, u NATO-u. Imamo dobre saveznike. I moramo imati na umu da u Ukrajini umiru i Rusi, pa to znači da je vojska sve manja. Tako da je malo vjerovatno da će nas napasti, jer bi izgubili, 100 posto.”
Ipak, niko nije potpuno opušten. "Ovo je igra strategije", rekao je izvor upoznat s NATO-ovim raspravama na visokoj razini o Suwalki prolazu. “Postoji ova vrsta paradoksalne logike u kojoj je ono što je razumno nerazumno, a ono što je nerazumno razumno, samo ovisno o tome kako obje strane reagiraju. To može biti stvarno nepredvidivo. Mislim da se izgledi za napad na zemlju NATO-a trenutno ne smatraju vrlo visokim. Ali postoji pozerstvo [iz Rusije] kao priprema za to. Ako je to velik utjecaj, pa čak i ako je mala vjerovatnost, još uvijek se morate pripremiti za to.”
Starych-Samuoliene se složila. "Ne možete odbaciti mogućnost da će Rusija napasti", rekla je. “Suwalki prolaz zaista je najlakša meta. To je mekano podtrbušje NATO-a. Najveća pogreška koju kreator politike može napraviti je jednostavno potpuno odbaciti mogućnost da se ovako nešto dogodi.”
To pomaže objasniti zašto tri baltičke države koriste trodnevni summit u Madridu kako bi potaknule na veliko proširenje NATO-ove odbrane na svom terenu. Savez već planira ojačati svoje snage za brzo reagiranje, koje se u teoriji mogu rasporediti za samo nekoliko dana, s 40.000 vojnika na “više od” 300.000.
Ipak, Estonija, Latvija i Litvanija žele više: do 50.000 vojnika NATO-a podijeljenih u tri divizije stalno smještene u njihovim zemljama, s integriranim zapovjednim strukturama, robusnom proturaketnom odbranom i dovoljno ratnih aviona da osiguraju zračnu nadmoć nad Rusijom.
Ideja je da se baltičke zemlje "osigurači" saveza - sa snagama od oko samo 1.200 pripadnika NATO-a koje su namjeravale signalizirati Kremlju da bi napad na istočno krilo značio rat s cijelim savezom - pretvore u jedinice sposobne održati svoju teritoriju u ratu.
Prošle sedmice Kaja Kallas, estonska premijerka, citirala je vojne simulacije koje pokazuju da bi baltičke države mogle biti potpuno preplavljene od strane Rusije prije nego što ih NATO bude u poziciji ponovno preuzeti. Njeni dužnosnici upozorili su da bi se, unatoč ogromnim troškovima ruske invazije na Ukrajinu, ruska vojska mogla obnoviti dovoljno brzo da bude spremna za sveobuhvatni napad na NATO u roku od nekoliko godina. "Oni od vas koji su bili u Tallinnu i poznaju naš stari grad i vijekove historije koji su ovdje, i vijekove kulture koji su ovdje - to bi sve bilo zbrisano s karte, uključujući naše ljude, našu naciju", rekla je Kallas.
Za sada je ruska invazija samo zanemarljiva mogućnost u pozadini ljudi u Suwalkiju. Ipak, nakon gotovo pola vijeka sovjetske okupacije i još 30 godina napuštanja Moskve, stanovnici s obje strane granice naučili su planirati najgore.
"Neki od mojih prijatelja su se zapravo pridružili [poljskim] snagama teritorijalne odbrane", rekao je Domardzki, organizator zajednice. “Drugi prijatelji su izašli i dobili dozvole za oružje. Jedan prijatelj je prošao tečaj preživljavanja. U komunizmu smo zapravo bili obučeni u osnovne odbrambene vještine. Sada nismo spremni.”
